Tristotinjak poljoprivrednika iz Šibensko-kninske županije prosvjedovalo je danas u Drnišu, u organizaciji udruge Hrvatski krški pašnjaci, poručujući da je "dosta sustavnog uništavanja sela, seljaka i domaće proizvodnje te pogodovanja korporacijama i uvoznom lobiju".
Na prosvjedu održanom u dvorištu bivšeg Remonta prosvjednici su negodovali, tvrdeći da im se zabranjuje držati blago, obrađivati zemlju motikom, klati blago na domaćim gospodarstvima i prodavati meso.
"Sve zahtjeve koji su objavljeni na našoj web stranici nadopunit ćemo novim i poslati premijeru Andreju Plenkoviću", rekao je Hini predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci Ivan Tešija.
Ustvrdio je da se premijer Andrej Plenković zadnjih dana igra s poljoprivrednicima, zato oni s prosvjeda u Drnišu poručuju "vrijeme je da im kažemo - dosta je".
Nakon Drniša prosvjednici na kamionima, traktorima i automobilima krenuli su prema Kninu, a planiraju zaustaviti se na pola puta do Knina i vratiti se natrag.
Na prosvjed je stigao i sinjski gradonačelnik Miro Bulj, kao i Marko Skejo.
Ministarstvo poljoprivrede odbacilo je navode udruge Hrvatski krški pašnjaci koja je u Drnišu organizirala prosvjed te iznijelo podatke o gospodarstvu u kojem je i voditelj udruge Ivan Tešija, po kojima je od 1,93 milijuna eura odobrenih potpora nakon provjere zatražen povrat 696.000 eura.
"Kao i u svakom prosvjedu, u njima uvijek sudjeluje dio ljudi koji imaju stvarne poteškoće koje Ministarstvo poljoprivrede nastoji ublažiti ili otkloniti na dobro poljoprivrede i hrvatskog ruralnog prostora. Ipak, u ovom prosvjedu u Drnišu ističe se dio poljoprivrednika poput predsjednika udruge Hrvatski krški pašnjaci Ivana Tešije i negdašnjih najvećih korisnika šumskih pašnjaka bez pravne osnove", navelo je Ministarstvo.
"Netočne tvrdnje"
Ministarstvo u priopćenju kao potpuno netočne odbacuje tvrdnje iznesene na Facebook stranici udruge - da se poljoprivrednicima zabranjuje držati blago u selima, zabranjuje obrađivati zemlju motikom, zabranjuje klati blago na gospodarstvima i prodaja mesa, da se poljoprivrednike tjera da rade u klaonicama udaljenim po 50 kilometara, da im se zabranjuje proizvodnja sira po tradicionalnom načinu, pečenje rakije, ispaša blaga, da se poljoprivrednicima ne da državna zemlja, da se besramno oduzimaju europska sredstva, koruptivnim radnjama namještaju natječaji, odugovlači isplata putem neprovjerenog monitoringa.
Poljoprivrednicima se ne zabranjuje držanje blaga u selima, već se svim mjerama prioritizira domaći uzgoj za što su samo u posljednje dvije godine, pored ostalih natječaja prihvatljivih za sve sektore, raspisani natječaji vrijedni više od 70 milijuna eura, stoji uz ino u priopćenju.
"Klanje na gospodarstvu za vlastite potrebe svugdje je drugdje moguće po pravilima koja su već dugo vremena na snazi, što podrazumijeva točno ono što i sam naziv govori – za vlastite potrebe, a ne za prodaju i tako je već godinama", naglašava se.
Poljoprivrednik koji, primjerice, ima više stotina grla stoke, očito je, ne može ih zaklati na gospodarstvu za vlastite potrebe, jer teško da ijedno gospodarstvo ima tolike vlastite potrebe, dodaju iz Ministarstva te podsjećaju da je prošle godine objavljen poseban natječaj za tzv. mini klaonice u vrijednosti od 2,65 milijuna eura, upravo zbog sličnih primjedbi, "no nitko od onih koji su se žalili na prostorni raspored klaonica, nije se javio na takav natječaj".
"Podrška nekih političkih opcija"
O čemu je, u stvari, ovdje riječ i što se traži uz podršku, očito je, nekih političkih opcija, svjedoči najbolje primjer gospodarstva u kojem je član predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci Ivan Tešija, ocjenjuje Ministarstvo.
Navodi pritom da je to gospodarstvo 2015. godine u ARKOD (evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta na području RH) upisalo 434,98 hektara zemljišta, 2016. godine broj upisanih hektara "kao temelj za potpore dostiže 812,34", 2017. godine je 759,04 hektara, 2018. godine 710,09 hektara, zatim 712,61 u 2019. godini, 704,03 u 2020. godini i 634,75 hektara u 2021. godini, "da bi u 2022. godini došlo do drastičnog pada u broju upisanih hektara slijedom pravne regulative koja zabranjuje upis u ARKOD državnog zemljišta bez dokaza o zakonitom posjedu".
"U tom razdoblju odobreno mu je približno 1,93 milijuna eura potpora od čega je Agencija za plaćanja putem naknadnih kontrola zatražila povrat ili obračunala sankcije u iznosu od 696,3 tisuće eura, a broj hektara za koje je imao dokaz o zakonitom korištenju je bio 9,66. To danas više nije moguće", poručili su iz Ministarstva.
