Šibenski pjesnik i pravnik Ivan Klarić, dobitnik je književne nagrade Tin Ujević za najbolju pjesničku knjigu 2023. godine i to za zbirku pjesama "Magnitude" koju je objavila splitska Naklada Bošković. Povjerenstvo u sastavu Ivan Babić, Lidija Bajuk i Krešimir Bagić istaknulo je kako su u jedanaestoj Klarićevoj zbirci objavljena 102 teksta, najviše je pjesama pisanih slobodnim stihom, potom pjesama u prozi, a pojave se gdjekad i tekstovi koji nalikuju na lirske glose ili mikroeseje.Motivsko-tematski raspon zbirke iznimno je bogat i raznorodan, napominje povjerenstvo i dodaje kako Klarić među ostalim piše o vremenu u kojemu živimo, ali i o prošlosti, o tzv. velikim temama koje pogađaju sve, ali i o pojedinostima i malim događajima koje zamjećuje samo rijetko oko.
Njegova se imaginacija otvara prema beskraju svemira i metafizičkim pitanjima, ali i prema pitanjima koja si postavlja u sebe zagledani pojedinac.
Konkretno u stihovima Magnituda pojavljuju se reference na politiku i ratove, na intelektualnu sferu i sport, ističe i dodaje kako Klarićevi skokovi u prošlost pozivaju na dijalog s ličnostima poput Arhimeda, Sokrata ili Herodota.
Njegov nam se lirski protagonist, napominje, nerijetko obraća iz hramova antičke Grčke i Rima, iz katedrala ili mitskih zdanja Šibenika i Moskve, s ruševina Marijupolja itd.
Ocjenjuje kako istančanosti percepcije i lirskoj senzibilnosti tog protagonista možda najbolje svjedoče sugestivne minijature, npr. o naranči, snijegu u Livornu, ježincu u plitkoj vodi, zimskom ogrtaču, plavoj ruži ili pak o skupljaču školjki koji umire od raka. U njima se susreću dojmljiva slika, onirička misao i nesvodiva intrigantnost parabole, dodaje.
Klarić, smatra povjerenstvo, združuje naplavine stvarnosti, bljeskove prošlosti, filozofične umišljaje, iznenađujuće poetske slike i zavidnu lirsku retoriku.
Diskurs je, ističe, u isti mah etičan i estetičan, racionalan i oniričan, političan i ludičan. Pjesnički je glas Ivana Klarića snažan i autentičan, a njegov stil gotovo endemičan u kontekstu recentnoga pjesništva, ocjenjuje povjerenstvo.
„To je najvažnija pjesnička nagrada u Republici Hrvatskoj, a k tomu Tin mi je najbliži od pjesnika. Svojim metafizičkim stilom dotakao najtananije strune u svima nama. On je najveći majstor riječi i najveći metafizički tragatelj kojeg smo imali. Pred kraj života proučavao je istočnjačku filozofiju i pokušao proniknuti u bit života, u najdublje tajne ljudskog postojanja, izrastao je u jednoj kulturi ali ju je u jednom trenutku nadvisio postavši univerzalni genije”, kazao je nakon dodjele te nagrade za HINU Ivan Klarić.
Ivan Klarić rođen je 15. lipnja 1972. u Šibeniku. Ondje je završio osnovnu i srednju školu, a diplomirao na Pravnom fakultetu u Splitu. Od ranih dana intenzivno se bavi glazbom i literaturom. Do sada je objavio knjige pjesama: Ruže i ništavilo (2006.), Mjesečeva kuća (2009.) Noino zrcalo (2013.), Digitalni žamor (2014.), Zrcala u pustinji (2016.), Crna pantomima (2018.), Karbonski krajolici (2020.), Dragi Marko (2021.) te romane Henok (2012.), Tihi dani (2015.) i Camilleev requiem (2017.), Sati na vjetru (2019.) i Mrtvo more (2021.). Pjesme i prozu objavljivao je u književnim časopisima Republika, Forum i dr. Član je Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Šibeniku.
FOTO: Screenshot
