Sidebar Menu

Datum objave: 24. Siječanj 2023

SKUP U GLINI / Inicijativa za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima traži konačno pokretanje hitne helikopterske službe

Diana Ferić
Diana Ferić

Ustavom zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu obavezuje državu, ali i lokalnu zajednicu da prema odgovarajućim zakonima osiguraju zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike Republike Hrvatske bez obzira gdje žive. Temeljnim zakonima u zdravstvu, zdravstvena zaštita građana RH provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. To je jedna od zaključaka koji je iznesen danas na

konferenciji za novinare koju je u Hrvatskom domu u Glaini održala Inicijativa za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima.. Sudjelovali suDenis Barić, predsjednik Otočnog sabra, dr. Miljenko Bura inicijator projekta Moja Hrvatska 2030., Ivica Belina, iz Koalicije udruga u zdravstvu, Mladen Tureček I dr. Tanja Pekez,iz inicijatrice “Helikopterima liječnici pomažu” i dr. Željka Bifflin oz podružnice KoHOM-a Sisačko-moslavačke župnije

Nadalje, smatraju da država, kao i lokalna i regionalna samouprava imaju obavezu dodatnim mjerama pridonijeti da se osigura zapošljavanje dovoljnog broja zdravstvenih djelatnika na ruralnim područjima i otocima na svim nivoima zdravstvene zaštite. Da bi se to ostvarilo potrebno je provesti ozbiljno znanstveno istraživanje o potrebama stanovništva na razini svake lokalne samouprave za zdrvatsvenom zaštitom, načinu regrutiranja i zadržavanja kvalitetnog zdravstvenog kadra u ruralnim i izoliranim područjima. Na taj je način potrebno osigurati popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite i osnovu za zaustavljanje i preokretanje demografske devastacije zbog neadekvatne zdravstvene zaštite svih dobnih skupina pacijenata. Pored toga, potrebno je provesti prebacivanje zadataka s liječnika na dobro educirane medicinske sestre/tehničare te daleko veći opseg korištenja telemedicine i ostalih modernih tehnologija kako na primarnom tako i na sekundarnom nivou.

S obzirom na specifičnosti, otoci i ruralna područja moraju biti posebno sagledani u sklopu svih mjera zdravstvene zaštite kako bi se osigurala dostupnost zdravstvene zaštite koja je već sada za mnoge od tih stanovnika RH neadekvatna i nedovoljna.

Organizacija hitne medicinske službe na otocima i u ruralnim područjima mora biti sagledana i kao služba koja je vrlo često jedina pomoć pogotovo u slučajevima osiromašenog starijeg stanovništva koje vrlo često ne raspolaže prijevoznim sredstvima za samopomoć. Hitna medicinska pomoć vapi za uvođenjem paramedika, koje imaju skoro sve zemlje u Europi, osim npr. Srbije te veći angažman ostalih dionika domovinske sigurnosti, posebice vatrogasaca.

Proces uspostave helikopterske hitne medicinske službe prošao je dugi višegodišnji period pripreme, testiranja kao i dokazivanja opravdanosti uvođenja HHMS i potrebno je iskoristiti sva znanja i iskustva do kojih se u pripremnom periodu došlo a na osnovu podataka hitnih kirurških i internističkih te ostalih hitnih stanja metodologijom koja je korištena u zemljama s dobro organiziranom HHMS (Njemačka, Austrija, Velika Britanija).

Zalažu se za trajnu i funkcionalnu uspostavu HHMS na cijelom teritoriju RH i sa dovoljnim brojem helikoptera, baza i educiranog osoblja, što u sadašnjem prijedlogu Ministarstva zdravstva nije slučaj. Trenutno najveći izazov predstavlja osposobljavanje službe 194 i 112, odnosno dispečera koji bi bili adekvatno educirani da na osnovu protokola upućuju odgovarajuću ekipu (vozilo HMP, brodicu i/ili helikopter). Izazov je i uključiti ostale dionike domovinske sigurnosti (DVD posebice) koji bi mogli pomoći u dojavi i trijaži u slučaju mjesta gdje se očekuje dolazak liječnika za više od 30 minuta. Za funkcioniranje HHMS ključno je napraviti kategorizaciju bolnica da bi se pacijent odmah s mjesta događaja vozio u odgovarajuću bolnicu bez sekundarnog prijevoza (npr. infarkt direktno u bolnicu koja radi koronarografiju a ne u županijsku pa zatim u odgovarajuću bolnicu).

Smatraju da predloženi broj baza nije dovoljan niti za planirana područja na kopnu a niti na obali.

Sadašnji prijedlog baza na aerodromima u Osijeku ( Klisa), Zagrebu (Pleso), Krku, Splitu (Divulje) i Dubrovniku (Ćilipi) ostavlja velika područja Slavonije i Bilogore, kao i cijelu Zadarsku županiju, dio Šibensko kninske i dio Ličko senjske županije izvan mogućih intervencija helikopterske hitne medicinske službe unutar „zlatnog sata“.Predlažemo, umjesto Osijeka, bazu u Slavonskom Brodu, što su predlagale i druge stručne studije. Također pomicanje helikoptera iz Ćilipa u područje Ploča. Veliko područje Šibensko kninske, Zadarske i jučnog dijela Ličko senjske županije zahtjeva posebnu bazu. Isto tako kontinentalni dio RH zahtjeva još jednu bazu”, istanzuli su.

Na kraju je zaključeno i da treba treba sagledati mogućnost da financiranje bude najvećim dijelom izvan proračuna a organizacija unutar civilnog sektora, odnosno neprofitnog dijela koji može prihvatiti i organizirati takve obavez te da je potrebno uspostaviti hitnu helikoptersku službu što prije. Jedan od važnih podataka koji turistima, osobito onima sklonim većoj potrošnji, uvjetuje odabir destinacije za odmor je organizacija zdravstvene zaštite.

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.