Prema UN-ovoj ljestvici sreće, Hrvatska je na 59. mjestu od 146 zemalja, piše u ponedjeljak Večernji list navodeći da nas spašavaju još uvijek bliski međuljudski odnosi i druženje uz kavice. Svaki početak nove godine pojedince i države navodi na preispitivanje dobrih i loših stvari koje su ostavili iza sebe, s nadom da ih čeka bolja godina.
Hrvatska se, naravno, ne može ni blizu usporediti s osam najsretnijih zemalja svijeta u 2022. – Finskom, Danskom, Islandom, Nizozemskom, Luksemburgom, Švedskom, Izraelom i Novim Zelandom. A i 2021., prema UN-ovu istraživanju sreće "World Happiness Report", bili smo tek na 59. mjestu među 146 zemalja.
Važni prisni odnosi s obitelji i prijateljima
Ako se po nizu parametara - od BDP-a po glavi stanovnika, socijalne potpore, zdravog životnog vijeka, velikodušnosti, percepcije korupcije, slobode donošenja vlastitih odluka - ne možemo ubrojiti među najsretnije zemlje svijeta, sačuvali smo barem nešto što je bitno za sreću prema harvardskoj studiji sreće – bliske međuljudske odnose i druženja uz kavice u domovima i na ulicama naših gradova.
U Finskoj, koja je posljednjih godina najsretnija država svijeta, uz visoko povjerenje građana u vladu, izražen je osjećaj građanske solidarnosti i povjerenja među ljudima. Građanske solidarnosti, kad se zagrebe ispod površine, u Hrvatskoj nema jer inače ne bismo imali tako velike socijalne razlike.
Harvardska studija sreće najbolje pokazuje zašto raste depresija u zapadnom svijetu – jer ljudi nemaju ono što je čovjeku za sreću najvažnije – kvalitetne i prisne međuljudske odnose s obitelji, prijateljima i lokalnom zajednicom, kaže neuropsihijatar Slavko Sakoman. Još uvijek se, dodaje, u Hrvatskoj ljudi vole družiti, sjesti na kavicu i razgovarati i još imamo više od 50 posto obitelji u kojima postoji obiteljska kohezija.
