Datum objave: 06. Prosinac 2022

GLAVATE ŽELVE U ŠIBENSKOM ARHIPELAGU / Istraživanje JU Priroda o rasprostranjenosti tih zaštićenih morskih životinja

Diana Ferić
Diana Ferić

Javnosti su predstavljeni rezultati istraživanja morskih kornjača u akvatoriju Šibensko-kninske županije koje je u 2022. godini provela Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije u suradnji s Institutom ,,Plavi svijet'' iz Velog Lošinja.

U svom dugogodišnjem djelovanju Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije u suradnji s brojnim istraživačima, znanstvenicima, partnerima i suradnicima provela je niz istraživanja te sudjelovala u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode istakla je mr.sc. Anita Bababčić Ajduk, ravnateljica JU Priroda Šibensko-kninske županije.

Jedno od takvih istraživanja je i istraživanje morskih kornjača u akvatoriju Šibensko-kninske županije. Dr.sc. Grgur Pleslić iz Instituta ,,Plavi svijet'' predstavio je rezultate istraživanja koje je provedeno na preko 598 km akvatorija u 2022. godini vizualnom pretragom iz plovila.

Jadran je zbog pličine i povoljnih temperatura iznimno važno stanište za ishranu i prezimljavanje glavate želve (Caretta caretta) te je i ovaj put ona bila jedina zapažena vrsta. Najbrojnija je to vrsta u Sredozemnom moru te jedina vrsta trajno prisutna u Jadranu. Zanimljivo je da se ne razmnožava se u Jadranu već u istočnom Sredozemnom moru. Opažanja iz ranijih godina pokazuju jednaku rasprostranjenost u šibenskom akvatoriju, a glavate želve mogu se opaziti i u priobalnom dijelu.

Pored glavate želve, vrlo rijetko se u Jadranu može naići i na sedmoprugu usminjaču (Dermochelys coriacea) te na zelenu želvu (Chelonia mydas).

Morske kornjače su teško uočljive na površini te je prilikom plovidbe, naročito u proljeće, potrebno obratiti pozornost i nastojati izbjeći sudar s kornjačama. Najveća prijetnja su im upravo sudari s plovilima te slučajan ulov u ribarske alate. U tom slučaju potrebno je slijediti Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja te nazvati 112. Glavni cilj Protokola još od 2010. godine je centralizacija dojave o pronalasku uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih jedinki strogo zaštićenih morskih životinja te protok informacija između područnih ureda civilne zaštite 112 i Zavoda za zaštitu prirode. Osim službe 112 i Zavoda, u Protokol su uključeni: Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VEF), Hrvatski veterinarski institut (HVI), Aquarium Pula, Plavi svijet-Institut za istraživanje i zaštitu mora te veterinarske stanice/ambulante u obalnim županijama kao i odjeli i službe u obalnim županijama odgovorni za djelovanje ECO brodica.

Važno je naglasiti i da je kroz organizaciju MedPan, kojoj je član Upravnog odbora upravo Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije kao predstavnik Republike Hrvatske, uspostavljena međunarodna razmjena podataka za migratorne vrste, između ostaloga i s ciljem praćenja morskih kornjača.

 

Iz kategorije: Vijesti