Dr.sc. Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika RH za klimu i energiju i ravnatelj REGE-a poručio je predstavnicima lokalne samouprva e na nedavnom okruglom stolu o Novom europskom Bauhausu koji je održan u Šibeniku da sve zgrade i javne institucije moraju postati proizvođači, a ne potrošači energije te da su krovovi najbolja mjesta za solarne elektrane. To podrazumijeva upravo taj novi Europski Bauhaus - ekološki, gospodarski i kulturni projekt usmjeren na objedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti odnosno uključenosti, ali to je i zdravorazumsko rješenje za vrijeme u kojem se nalazimo.
Zanimalo nas je koliko zgrada i ustanova u Šibensko – kninskoj županiji ima ugrađene solarne elektrane na svojim krovovima, pogotovu i zbog toga što gradonačelnik Šibenika Željko Burić stalno ističe da je Šibenik grad zelene tranzicije, a njegov zamjenik Danijel Mileta upravo je na spomenutom skupu koji je organizirala Županijska razvojna agencija izjavio kako se Novi europski Bauhaus odavno provodi u Šibeniku. Neke spoznaje ohrabruju pogotovo kada je riječ o školama i dječjim vrtićima, ali kada je riječ o stambenim zgradama rezultata je porazan – niti jedna stambena zgrada koja je nedavno izgrađena, primjerice one na Vidicima ili na Biocima, nema ugrađene solarne elektrane. Nisu postavljene niti na novoj zgradi Studentskog kampusa koja se upravo dovršava pa ni na zgradi Veleučilišta koja je ne tako davno dograđena. No gradska uprava aktivno se uključila u to da zgrade ustanova kojima je Grad osnivač postanu energetski samoodržive. Solarni krovovi uskoro će, po svemu sudeći, postati zakonska obveza na javnim zgradama.
“Na Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Šibenik podnio je projektni prijedlog pod nazivom „Projektfotonaponskih elektrana u Šibeniku“. Projektni prijedlog obuhvaća postavljanje fotonaponskih elektrana na pet lokacija, a to su : zgrada Športskog centra Bazeni Crnica, zgrada Gradske uprave,Osnovna škola Juraj Dalmatinac, Osnovna škola Vidici i Osnovna škola Petar Krešimir IV. Jasan izravan učinak ovog projektnog prijedloga jest povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije odnosno povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora. Riječ je o investiciji od 2.465.041,25 kn”, odgovorili su nam na upit iz Ureda šibenskog gradonačelnika.
Grad Šibenik je u sklopu projekta „Energetske obnove Dječjeg vrtića Vidici, Šibenik“ ugradio fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije te solarni sustav za grijanja PTV-a , u sklopu projekata „Energetska obnova Osnovne škole Jurja Šižgorića, Šibenik“, „Energetska obnova Dječjeg vrtića Građa, Šibenik“ te „Energetska obnova Sportska dvorana Miminac, Šibenik“ ugrađeni su solarni sustavi za grijanje PTV-a u tim zgradama. Na Javni poziv za sufinanciranje energetske obnove javnih zgrada, a koji bi se trebao otvoriti krajem 2022. godine Grad Šibenik namjerava prijaviti projekte energetske obnove Osnovne škole Petra Krešimira IV., Dječjeg vrtića Tintilinić te Športskog centra Ljubica.
Kada je riječ o stambenim zgradama uputili su nas na tvrtke koje upravljaju zgradama u kojima doznajeemo da niti jedna stambena zgrada nije energetski samodostatna i da su sve i dalje potrošači, a ne proizvođači energije. Možda bi gradska uprava koja izdaje dozvole za gradnju trebala donijeti propis po kojem bi to bila obveza investitora čime bi Šibenik zaista postao puno jači grad zelene tranzicije nego što je sada.
„U sklopu projekta „Šibensko-kninska organizacija za lokalne izvore čiste energije“, financiranog u sklopu Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014.-2021. i Programa „Energija i klimatske promjene“ do polovice 2024. godine pet fotonaponskih elektrana ukupne snage 324,86 kW, koje koriste izravnu sunčevu svjetlost za pretvorbu u električnu energiju, postavit će se na krov nositelja projekta - Tehničke škole iz Šibenika te krovove projektnih partnera: Doma za starije i nemoćne osobe – Cvjetni dom Šibenik, OŠ Domovinske zahvalnosti Knin, OŠ Dr. Franje Tuđmana Knin te Srednje škola Lovre Montija Knin. Investicija je vrijednosti gotovo 2.200.000 kuna, a Županija osigurava 15 posto tog iznosa”, odgovorili su nam iz Ureda župana na upit o samoodrživosti zgrada osnivač kojih je Županiji.
Vrlo brzo po dolasku na vlast zamjenica šibensko – kninskog župana Iris Ukić Kotarac organizirala je u Šibeniku predavanje pod nazivom: "Kako osmisliti, pripremiti, realizirati i optimizirati projekt velike KOMUNALNE fotonaponske elektrane, bez poklanjanja tog vrijednog resursa privatnom investitoru - iskustva s otoka Krka".Predavač je Vjeran Piršić, istaknuti eko-aktivist, no to predavanje nije privuklo puno predstavnika lokalnih samouprava iz Šibensko – kninske županije. Cilj tog predavanja bio je da se jedinice lokalne samouprave, javnost i građani informiraju o mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije, u ovom slučaju fotonaponske elektrane, kroz institut javno-privatnog partnerstva, odnosno zadrugarstva. Zanimanje je pokazala jedino Općina Kistanje. Izgleda da su oni i predstavnici susjedne Općine Ervenik u Županiji najzainteresiraniji za energetsku održivost i novi zeleni plan koji podrazumijeva i nove obrasce ponašanja, ali i upravljanja prirodnim resursima i oblikovanja gospodarstvu u skladu s tim jer jedino su oni od početka do kraja aktivno pratili Konferenciju o Novom europskom Bauhausu u Šibeniku. Nositelji vlasti ni iz jedne druge jedinice lokalne u Županiji nisu bili u publici, a bilo bi im itekako korisno.
Svima predstoji još jedna veliki izazov – navesti vlasnike obiteljskih kuća i apartmana da ii oni na njih ugrade solarne elektrane.Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj troši 3.200-3.500 kWh godišnje. Ako uzmemo u obzir da je količina proizvedene energije uglavnom u rasponu od 1.150 kWh/kWp do 1.350 kWh/kWp (ovisno o dijelu zemlje u kojem je instalirana), za prosječno kućanstvo bilo bi dovoljno 2,5 - 3 kW instalirane snage. Takva mala solarna elektrana stane na gotovo svaki krov.
