Nacrt studije „Kratki lanci opskrbe hranom kao temelj održivog razvoja Šibensko-kninske županije“ koju je naručila županijska vlast predstavljen je danas u prostoru Razvojne agencije predstavnicima županijski institucija, LAG-ova te zainteresiranim vlasnicima OPG -ova I drugim poljoprivrednicima iz Županije koji su od tog dokumenta , s obzirom na nerazvijenost poljoprivredne proizvodnje u Županiji puno očekivali, ali pokazalo se da joj je potrebna temeljita dorada pa i razrada. Studiju je izradio Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita,a njezin cilj je trebao biti , kako je najavljeno, definirati smjernice za uspostavu kratkih lanaca opskrbe hranom koji će polučiti dugoročne učinke na jačanje proizvođačkih i logističko-distributivnih kapaciteta u poljoprivrednom sektoru te podići kvalitetu životu u ruralnim područjima i cijeloj Šibensko-kninskoj županiji. No, prema onomu što je danas rečeno , većina toga je izostala, a najveći dio studije temelji se na konstatiranju opće poznatih činjenica o komparativnim prednostima koje Šibensko – kninska županija ima za razvoj poljoprivrede i službenim statističkim podatcima.
Šibensko – kninski župan dr.sc. Marko Jelić je u uvodu istaknuo što županijska vlast poduzima za jačanje poljoprivredne proizvodnje.Kritizirao je državnu vlast koja im u tome baš ne daje potporu, a kao primjer naveo je to da je Županija do sada sama, iz svog proračuna uložila 50 milijuna kuna za projekt navodnjavanja Donjeg polja, a u narednoj godini će izdvojiti još 30 milijuna. Napomenuo je da je Županija prepoznatljiva i na međunarodnom tržištu po nekoliko proizvoda – vinima , maslinovom ulju te drniškom pršutu.
Zamjenica župana Iris Ukić Kotarac koja je inicirala izradu te studije najprije je pohvalila župana Jelića da je njezin prijedlog odmah prihvatio što sigurno neće biti po volji šefu njezine NL Stipi Petrini koji je ispod njezine najave tog današnjeg događanja an Facebook-u napisao “hoće li šupak Jelić predstavljati tu studiju”!!!
Ona je istaknula kako je država do sada ulagala u trgovinu i interesne skupine umjesto u razvoj domaće proizvodnje pa su s e judi raseljavali. Tako je Šibensko – kninska županija izgubila 16 000 stanovnika.
“Imamo premali broj poljoprivrednika, a tragedija je I da je najveći dio njih stariji od 65 godina. Sigurno bi broj ljudi koji se žele baviti poljoprivredom bio veći da imamo u Županiji razvijenu infrastrukturu, da imamo hladnjače, skladišta, da se radi an bušotinama vode. Mi želimo da domaći ljudi jedu domaću hranu i da opskrbni lanci budu što kraći odnosno da znamo što nam je na stolu, a da ono što dolazi na njega bude isključivo ili najvećim dijelom iz ruku proizvođača iz naše županije. Želimo poticanjem proizvodnje odnosno konzumacijom automatski napraviti pretpostavku da time zadržimo stanovništvo na polju, u primarnoj proizvodnji te da nam ljudi ne odlaze”, kazala je.
Nacrt studije je predstavio dr.sc. Marko Čagalj koji je opširno govorio o prednostima i manama te prilikama i preprekama u Šibensko – kninskoj županiji za razvoj poljoprivrede. Kratki lanci opskrbe nisu novost i na njima inzistira i Europska unija kako bi se skratio put od proizvođača hrane do potrošača. Oni se pojavljuju kao moderni lanci nasuprot dosadašnjim klasičnim lancima opskrbe u kojima je puno posrednika od kojih svatko uzme svoj dio kolača.
Ta je Studija potvrdila porazne podatke vezane za poljoprivredu u Županiji. Primjerice da 3 900 poljoprivrednika ili OPG -ova ima manje od 3 hektara zemljišta što je daleko ispod hrvatskog prosjeka ili pak da je među poljoprivrednicima u Županiji samo pet posto mladih. Dobra je vijest da se u tri godine udvostručila ekološka proizvodnja, a loša da pada broj OPG - ova. Proizvođači hrane ističu da im u Županiji nedostaju sajmovi na kojima bi izravno prodavali svoje proizvode kao i specijalizirani dućani i Centri za otkup poljoprivrednih proizvoda. Najmanje je u studiji, barem prema onomu što se danas čulo, riječ o onome zbog čega je naručena, a to su smjernice za to na koji način uspostaviti te kratke lance opskrbe. Navode se primjeri dobre prakse iz svijeta ili pak općeniti sadržaju poput seljačkih tržnica ili pak lokalnog solidarnog partnerstva, ali se ne navodi koji bi oblici bili najpovoljniji za Šibensko – kninsku županiju. U raspravi se pokazalo da je anketa koju su proveli s proizvođačima hrane manjaka te da uopće nisu uzeli u obzir ribare i to u Županiji koja ima razvijeno ribarstvo u kojoj je hrana iz mora dosta zastupljena ili bi to trebala biti. Vrhunac je bio kada je dr.sc. Čagalj opravdavao da su imali samo tri mjeseca za izradu studije da su je izrađivali u vrijeme godišnjih odmora! Te je nedostatke neuspješno i nemušto pokušala opravdati Radmila Perić, savjetnica za lovstvo i ruralni razvoj u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, turizam i poljoprivredu. koja je otkrila da je čak ona odlazila raditi ankete s prodavačima na šibenskoj pijaci što je, malo je reći, neozbiljno od strane izraživača. Danas nisu niti jednom rječju spomenuti otoci i otočna proizvodnja.
Mira Lepur, ravnateljica Županijske razvojne agencije istaknula je da je, po njezinom mišljenju Studija manjkava i da nedostaje Akcijski plan,a a napomenula je kako je ta razvojna agencija željela osnovati logističko – distributivne centre, ali da se pokazalo da je to nemoguće jer nema puno većih proizvođača hrane kojima su potrebni. “Ja sam očekivala da će nam ova studija predložiti konkretna rješenja kako bismo izradili projekte i aplicirali na EU fondove,a toga u njoj nema”, ustvrdila je Mira Lepur. Ante Skelin, predsjednik Ceha ribara u Županiji nije zadovoljan načinom an koji se u Studiji prišlo analizi tog sektora I potrebama ribara, a prema istupima nekim predstavnika OPG -ova pokazalo se da je njima najmanji problem naći kupce i doći do njih.
Nakon prezentacija Iris Ukić Kotarac nam je kazala kako je i ona zatečena manjkavostima te Studije te da će inzistirati od izrađivača da je doradi ,a istaknula je kako je njoj danas najkorisniji bio susret s ljudima koji se bave poljoprivredom te njihovi prijedlozi i primjedbe.
