Šibenik nije odustao od osnivanja muzeja šibenske pjesme o čemu se govori već petnaestak godina. Taj projekt sada vodi Muzej grada Šibenika, kako je na vijećničko pitanje Maria Kovača (DP) kada će u šibensku biti osnovan muzej klapske pjesme odgovorio šibenski gradonačelnik Željko Burić.
„Taj projekt ide, muzej će biti smješten u palači Rossini, a na šibenskim kulturnjacima je da se dogovore o njegovom sadržaju. Ja se u to neću petljati”, kazao je Burić naznačivši da tu ima disonantnih tonova. No Željko Krnčević, ravnatelj šibenskog muzeja ističe kako sve teče po planu i kako ne zna ni za kakve razlike u stavovima.
„Za taj projekt moramo obaviti opsežne pripremne radnije, pogotovo kada je riječ o obnovi palače Rossini. Bit će to kuća šibenske pjesme, a dio prostora bit će namijenjen predstavljanju donacije najvećeg donatora šibenskog muzeja, šibenskog Mimare Borisa Baranovića Baila” , izjavio nam je Krnčević.
Šibensku muzej je odavno otkupio veći dio palače Rossini .Poznati etnomuzikolog iz Primoštena Ivo Furčić uručiti je prije desetak godina 90 audio snimaka s raznih glazbenih manifestacija kao prvu donaciju za budući muzej
Osnivanje Muzeja šibenske pisme iniciraio je šibenski etnolog Jadran kale koji je tome posvetio i jedna svoj znanstveni rad iz 2011. godine.
„Muzejsko izlaženje u susret klapskim skupinama stoga je značilo osiguravanje prostora za generiranje karakteristično urbanog sadržaja kakav se drži za jedno od najprepoznatljivijih kulturnih obilježja Dalmacije. U tom smislu muzejska interakcija korisnika, izvođača i posjetitelja ne bi iznevjerila urbano tkivo povijesne palače u kojoj su kulturne promjene očite posredstvom raznih stilskih obilježja epoha utkanih u ziđe čitavog zdanja, zadržavajući se na kulturnim dobrima još uvijek jasnog etnografskog predznaka. Pjevani etnografski sadržaji bi se u prostoru prizemlja imali nadovezati na oralnu povijest i usmena svjedočanstva kulture življenja”, piše Kale.
Tu je ideju svesrdno prihvatio i Filijan Vuletić, tada predsjednik zajednice klapa Šibensko – kninske županije.
„To će biti veliki muzej koji će pričati priču o šibenskoj pismi kroz stoljeća. Materijala itekako ima. Potrebno je upoznati Šibenčane s projektom i pozvati ih da izvuku s tavana i podruma stare ploče, nosače zvuka, instrumente- sve vezano za glazbeno stvaralaštvo Šibenika. Tada ćemo svu prikupljenu građu arhivirati i osmisliti koncept budućeg muzeja.Šibenik više od svih zaslužuje ovakav muzej jer su iz njega poniknuli neki od najboljih hrvatskih glazbenika poput Vice Vukova, Arsena Dedića, Miše Kovača, Maksima Mrvice, Nere Gojanović, a tu su i klape, Šibenska glazba, „Kolo“, grupa MI “, objašnjavao je tada taj projekt Vuletić, a ništa se nije promijenilo ni do danas osim što sve strašno sporo ide.
Ta je ideja bila aktualizirana 2014. godine kada je gradonačelnik Željko Burić najavio da će angažirati svjetski poznatog arhitektu, po majci Šibenčanina Antu Vrbana koji je tada i obišao s njim palaču Rossini. No, po riječima Željka Krnčevića, ta ideja više nije aktualna.
