Datum objave: 25. Listopad 2021

BOŠKO PICULA / Može li model okupljanja stranaka u Šibensko - kninskoj županiji biti putokaz oporbi u Saboru?

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Ako aktualna hrvatska oporba ne djeluje ni snažno ni koordinirano prema HDZ-u, kojemu ni sudska naplata ranijih nedjela ne može ugroziti politički primat, prvi pokušaji njezina zajedničkog nastupa ne moraju biti jednokratni pronađu li se uzori u mađarskoj oporbi ili pak onoj u Šibensko-kninskoj županiji

Tko bi rekao da će se hrvatska oporba naći pred vratima vlastite renesanse. Upravo u trenutku u kojem se ionako slab SDP raspolovio na dva još slabija saborska kluba, a Domovinski pokret nekoć Miroslava Škore u novim se ispitivanjima javnoga mnijenja učvrstio ispod zakonskog izbornog praga, govornicu Hrvatskog sabora zajednički su zauzeli predstavnici većine oporbenih stranaka. I to uz stihove 'Božanstvene komedije' velikana talijanske književnosti Dantea Alighierija, remek-djela nastaloga na razdjelnici srednjeg vijeka i renesanse. Kapitalno djelo matične i svjetske književnosti nadahnulo je Mostova neovisnog zastupnika Ninu Raspudića na citiranje nekoliko Danteovih stihova iz prvoga pjevanja 'Pakla', u kojem veliki pjesnik upravo kreće na svoje duhovno putovanje praćeno snažnim slikama i metaforama religijskoga konteksta. I dok su se svi nazočni mogli uvjeriti u to kako zvuče talijanski jezik i Danteov genij u Raspudićevoj interpretaciji - dobro je da je, uz Mariju Selak Raspudić iNikolu Grmoju kao inicijatora oporbenog okupljanja, najeksponiraniji Mostov zastupnik stao na prvom pjevanju 'Pakla'. Jer hrvatska politička situacija očito nije zašla dublje u pojedine krugove pakla u Danteovu epskom spjevu da bi se citirali stihovi, primjerice, o nasilju i prevari piše sveučilišni profesor I komentator, rođeni Šibenčanin, Boško Picula u svojoj kolumni na tportal

U tom komentaru spominje i vlast u Šibensko – kninskoj županiji:

...Pogled unutar hrvatskih granica i izvan njih daje ništa manje šaroliku, ali zato ostvarivu sliku. Prvi je primjer iz spomenute Šibensko-kninske županije, a drugi iz susjedne Mađarske, s ključnim zajedničkim točkama. Tako je u Šibensko-kninskoj županiji na ovogodišnjim regionalnim izborima prvi put od ustrojstva županije 1993. HDZ izgubio vlast koju je preuzela ujedinjena oporba, osim Hrvatskih suverenista, koji su uz HDZ nova županijska oporba. Dotadašnjega je šibensko-kninskog župana iz redova HDZ-a Gorana Pauka u drugom krugu izbora uvjerljivo pobijedio kninski gradonačelnik, neovisni Marko Jelić, osvojivši više od 60 posto glasova birača. Većinu su pak u Županijskoj skupštini oformile lista primoštenskoga načelnika Stipe Petrine, koji je postao predsjednikom Skupštine, zatim Jelićeva lista te liste SDP-a i koalicije oko Mosta, kojima se pridružio i SDSS.

Gotovo trideset godina neosvojiva izborna utvrda HDZ-a, Šibensko-kninska županija od ovoga je proljeća primjer regionalne vlasti koju čine stranke širokog ideološkog spektra na čijem je čelu stranački neovisni političar. I dok HDZ čeka prvi trenutak da se poljulja ovako formirana vlast, Marko Jelić i svi koji ga podržavaju postaju primjerom koji bi mogao imati i nacionalnu inačicu.

Baš onakvu kakva se upravo oblikuje u Mađarskoj, koju sljedeće godine čekaju parlamentarni izbori na kojima tamošnji premijer, 'mađarski suverenist' Viktor Orbán računa na četvrtu uzastopnu pobjedu. Nakon što je njegova stranka Fidesz u koaliciji s Kršćanskom demokratskom narodnom strankom na izborima 2018. ponovno trijumfirala osvojivši gotovo 50 posto glasova birača, mađarska je oporba krenula u jedinom mogućem smjeru, a to je zajednički nastup na prvim sljedećim izborima. Dogovor je okupio šest ideološki posve različitih opcija, od desnoga Jobbika, preko centrističkoga pokreta Momentum i socijalista koji su se također razdvojili na Mađarsku socijalističku stranku i Demokratsku koaliciju, do dvije zelene stranke, Politika može biti drukčija i Dijalog za Mađarsku.

Usto, oporba je organizirala dvokružne izbore zajedničkoga premijerskog kandidata, na kojima je glasovima pozvanih birača pobijedio Péter Márki-Zay, neovisni gradonačelnik Vašrelja na jugoistoku zemlje. Upravo je on svojom pobjedom na lokalnim izborima 2018., i to zahvaljujući podršci ujedinjene oporbe, trasirao put sadašnjem modelu njezina izlaska na parlamentarne izbore osvojivši vlast u Vašrelju, u kojem je još od prvih demokratskih izbora nakon pada komunizma kontinuirano vladao Fidesz. Na ovim se oporbenim predizborima Márki-Zayu u drugom krugu suprotstavila Klára Dobrev iz Demokratske koalicije, ali se većina oporbenih birača ipak odlučila za konzervativnoga političara, utemeljitelja pokreta Mađarska sviju kao potencijalno uspješnijega protukandidata Viktoru Orbánu.

Za takve bi se predizbore mogla odlučiti i hrvatska oporba da je iole kreativnija te bi se u konačnici doznalo žele li birači neskloni HDZ-u kao premijera neku od čelnih osoba etabliranih stranaka ili pak nekoga poput Pétera Márki-Zaya i Marka Jelića. U međuvremenu HDZ može mirno gledati na okupljanja u Saboru i plaćati kazne jer u njegovu slučaju 'Božanstvena komedija' ostaje tek nepročitana lektira, zaključuje Boško Picula.

Iz kategorije: Vijesti