Datum objave: 14. Listopad 2020

PRIZNANJE POKOJNOM BISKUPU BADURINI / Papa Franjo citirao dio pisma koje je 1995. pripremio pokojni šibenski biskup Srećko Badurina

Diana Ferić
Diana Ferić

Ovih dana svjedočimo rijetko viđenu interesu u hrvatskoj javnosti zbog jednoga odjeljka u novoobjavljenoj enciklici pape Franje »Fratelli tutti«. Riječ je o broju 253 u kojem Papa citira pismo biskupa Hrvatske biskupske konferencije iz 1995. godine napisano u povodu 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskoga rata,a koje je inicirao upravo pokojni šibenski bisku Srećko Badurina o čemu za Glas koncila svjedoči i kardinal Bozanić.

"Inicijativu da hrvatski biskupi objave pismo u povodu pedesete obljetnice završetka Drugoga svjetskoga rata pokrenuo je biskup Srećko Badurina i podržao kardinal Franjo Kuharić, tadašnji zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK-a. Prvi nacrt pisma pripremio je biskup Badurina. U ono je vrijeme biskup Badurina gotovo redovito na sjednicu Stalnoga vijeća u Zagreb putovao tako da bi iz Šibenika autobusom doputovao do Crikvenice, gdje bi ga redovnički subrat dočekao i autom dovezao u Krk u samostan otaca trećoredaca, a potom bismo nas dvojica autom do Zagreba. Više se puta rado prisjećam korisnih misli iz naših razgovora i analiza domaćih i općih, crkvenih i društvenih prilika. Kada je riječ o nacrtu spomenutoga pisma, imali smo jedan dan vremena da u Krku prije puta u Zagreb analiziramo i dorađujemo Badurinin prijedlog. Taj radni prijedlog prihvatilo je Stalno vijeće i predalo na izradu u redovitu proceduru HBK-a. Pismo Hrvatske biskupske konferencije povodom pedesete obljetnice završetka Drugoga svjetskoga rata objavljeno je s nadnevkom 1. svibnja 1995. godine, a supotpisali su ga svi tadašnji aktivni članovi HBK-a", kaže kardinal Bozanić i dodaje:

" Papinu novu encikliku doživio sam kao iznimno potreban odgovor Crkve na izazove sadašnjega vremena. Odgovor je to Crkve koja gradi bolju budućnost za sve, Crkve koja se ne povlači pred teškoćama, nego se hrabro suočava s izazovima, Crkve koja ne gleda na svijet i čovjeka svisoka, nego silazi do korijena višestruke krize u kojoj smo se našli. To je Crkva koja liječi i koja traži braću i sestre koji će biti saveznici u dobru. Takva Crkva ispunja svoje poslanje jer okrjepljuje čovječanstvo uvijek ozdravljujućom snagom evanđelja. Enciklika pape Franje, uvjeren sam, sve više će dobivati na vrijednosti kako se s vremenom, sloj po sloj, bude otkrivao njezin sadržaj. Ti se slojevi nižu od suočavanja s oku nezamjetnim koronavirusom koji ulazi u tkivo čovjeka do digitalnih medija koji toliko povezuju, a opet fizički mogu razdvajati ljude; od globalnih ekonomskih izazova koji idu na štetu siromašnih do lokalnih specifičnosti zemalja trećega svijeta koje su univerzalno bogatstvo; od nezaštićenih migranata do zaštićenih političkih elita…

Tim povodom Šibenčanin dario Mikulandra na svom facebook profilu podsjeća i na riječi koje je vjernicima biskup Srećko uputio  u svojoj Korizmenoj poruci , tri mjeseca prije tog pisma:

“Od 1.3. kada počinje sveto korizmeno vrijeme, do 16.4. kada ćemo proslaviti uskrsnuće Gospodinovo, odvijat će se naš ovogodišnji duhovni korizmeni program. U svetoj liturgiji, u rasporedu duhovnih obnova, u pobožnostima vlastitim, u korizmi posebno će mjesto imati, kao i uvijek Križni put. Pratit ćemo Isusa od Pilatove sudnice do Kalvarije, do smrti na križu i do polaganja u grob. Uz Isusa pratit ćemo i druge sudionike tog jedinstvenog i sudbonosnog događaja: sudionike vlasti, vojnike, prvake naroda, njegove intelektualne i religiozne predvodnike. Promatrat ćemo svjetinu koja se daje zavesti te se odriče sposobnosti vlastitog prosuđivanja. Susret ćemo učenike koji su se razbježali….

… U toj ćemo drami tražiti I svoje mjesto. Preispitat ćemo svoj prošli i sadašnji život, svoje shvaćanje i ponašanje..osvijetlit će nam se i duhovni lik naših prijatelja, našeg naroda, svijeta uopće. Bolje ćemo razumjeti, u svjetlu Kristove osude i patnje, svoj odnos prema Bogu i prema ljudima, ali odnos drugih prema nama i prema Bogu.

.. Danas se u Hrvatskoj vodi ne samo vidljiva borba, nego još više ona nevidljiva:u srcu, u savjesti. Bježati od križa, od patnje, od moralne odgovornosti u carstvu užitaka i pod cijenu gaženja Božjih zapovjedi-to je napast kojoj se lako podliježe. Nasuprot tome stoji veliki poziv: ostani ili se vrati u prostore Božjih zapovjedi, vjernosti Kristu pa makar i uz žrtve. Od kršćanske starine baštini smo nauk o dva puta. Put dobra vodi k Bogu. Put zla odvodi od Boga. Ta se dva puta danas tako jasno ocrtavaju pred mladima i pred starijima, pred roditeljima i pred djecom, pred odgojiteljima, pred djelatnicima u svom područjima javnog života. Narod koji duhovno i moralno jača ima budućnost. Narod koji duhovno i moralno slabi- u svemu će nazadovati", kazao je tada biskup Badurina koji je bio poznat po svom ekumenizmu. 

Iz kategorije: Vijesti