Hrvatsku u ovoj godini očekuje ogroman pad ekonomske aktivnosti, znatno veći nego što se dosad najavljivalo. Naime, zbog pandemije koronavirusa, može se očekivati da će hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini potonuti čak 11 posto, što je veći pad nego kod ijedne druge zemlje srednje i istočne Europe, piše Index.hr.
Najgore će proći upravo Hrvatska
Najnovije su to prognoze uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je ovih dana dao svoju ocjenu udara koronakrize na tranzicijska gospodarstva. U analizi se ističe kako je pandemija koronavirusa izazvala dosad nezapamćen šok u gospodarstvima zemalja u regiji te kako će njene posljedice biti jače od onih iz vremena posljednje recesije.
Najgore će pritom, upozoravaju u Beču, proći upravo Hrvatska, i to zbog prevelike orijentacije na turizam, u kojem se okrene svaka peta kuna u njenom gospodarstvu. Štoviše, pad hrvatskoga BDP-a u ovoj bi godini mogao biti gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto.
"Hrvatsko gospodarstvo, koje je jako ovisno o turizmu, među najugroženijima je pandemijom covida-19", upozoravaju u Beču.
Bečki institut pesimističniji i od MMF-a i od vlade
Ranije prognoze MMF-a govorile su o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od devet posto, dok nam je Svjetska banka prognozirala pad BDP-a od 6,2 posto. Nove vladine prognoze govore o smanjenju gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini od 9,4 posto. U Bečkom institutu su, očito, znatno pesimističniji.
Što na to kažu domaći makroekonomisti?
I domaći makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u gospodarski ponor.
"U ovoj je godini realno očekivati pad BDP-a od devet do 11 posto. To će u najvećoj mjeri ovisiti o tome koliki će biti pad prometa u turizmu, kao i o tome koliki će pad biti u drugim djelatnostima", kaže za Index Damir Novotny, ekonomski analitičar.
"Ova godina je izgubljena, iznosio pad devet, 10 ili 11 posto", napominje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje kako će dubina pada ovisiti o daljnjem kretanju epidemije i nalaženju cjepiva, kao i o tome hoće li se i kako organizirati sloboda kretanja ljudi u EU, o čemu izravno ovisi naš turizam.
Povratak karantene na jesen značio bi još dublju recesiju
Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni jedno svjetsko gospodarstvo, pa tako ni ono hrvatsko, ne može izdržati lockdown koji bi trajao duže od tri mjeseca.
Više pročitajte na Index.hr
