Ravnateljica Kliničke bolnice dr. Fran Mihaljevac, profesorica Alemka Markotić danas je odgovarala na pitanja građana o svemu što ih je zanimalo vezano uz novi koronavirus Covid-19. Intervju se emitirao preko društvenih mreža i portala Koronavirus.hr.
Između ostalog, komentirala je i britanski način bitke s epidemijom, odgovorila na pitanje kada možemo očekivati cjepivo, ali i do kada bi epidemija mogla trajati.
Mogu li izliječene osobe opet dobiti koronavirus?
Ne znamo sto posto. Ljudi određeno vrijeme imaju zaštitu. Nemamo testove za sada. Onaj tko je prebolio ne bi trebao ponovno oboljeti.
Hoće li virus oslabiti s toplijim vremenom?
To je bolest koju mi zovemo kapljičnom i takve bolesti najčešće nestanu s toplijim vremenom zato što su ljudi više vani, nisu u zatvorenom u veliki zajednicama. Imamo situaciju u Australiji gdje toplije vrijeme nije zaustavilo širenje. SARS je nakon 6 mjeseci nestao i nije se više pojavio.
Koliko se čekaju nalazi za test na Covid-19 i kakva je procedura?
Ovisi o uređaju, neki mogu testirati kompletan uzorak, a neki zahtijevaju da se izolira RNK. Morate se najaviti i doći kod liječnika. On će procijeniti kakvi su simptomi. Uzima se bris koji se šalje u laboratorij. Analiza je procedura koja je sporija. Ako je čovjek imao simptome, a nalazi su negativni, onda će on biti u izolaciji. To su rjeđe situacije, najčešće je nalaz jasno pozitivan ili jasno negativan. Ako je nalaz pozitivan i osoba se dobro osjeća, ostat će u samoizolaciji doma ili biti primljena u bolnici.
Zašto se ne testira više i zašto se nasumce ne izabere skupina zdravih ljudi i njih testira?
To bi se zahtijevalo veliku studiju da bi informacije bile relevantne, a to ne možemo raditi u jeku epidemije. No, ono što je važno jest ići na ciljanu populaciju i mi imamo visok postotak pozitivnih na skupinama na koje smo testirali ciljano. Tako treba raditi.
Zašto se ovakve mjere i restrikcije ne provode i kod gripe, a broj oboljelih i umrlih je isto veliki?
Za gripu postoji cjepivo i postoje određeni lijekovi. To nije nova bolest koja izaziva tako nagle i brze teške infekcije kod kroničnih bolesnika. Gripa jest problem, no cijepljenjem se može visokim postotkom spriječiti. Ova bolest to nema i zato je opasnija.
Možemo li se zaraziti tako što virus uđe u ispucalu kožu, jer nam je oštećena sada od učestalog pranja?
Virus je dokazan u ždrijelu i u stolici. Nema ga i nije dokazan u urinu i u krvi. No, može se dogoditi da ako vam se netko nakašlje u ranu da se prenese u krv. No, to su rijetke situacije. Treba njegovati kožu koja se stalno pere kako bi ostala cijela.
Kako raspoznati simptome za razliku od alergija kojih sada ima?
Ja sam isto alergičar i svaki dan pokušavam sebe procijeniti. Alergičari poznaju svoje tegobe i znaju kada se nešto razlikuje od toga. Alergija nema temperaturu osim ako je riječ o iznimno jakoj reakciji. Ali ljudi to već znaju. Alergični ljudi mogu dobiti Covid, ako dobiju temperaturu, mučnine, bolove u mišićima i malaksalost i osjećaju se drugačije no od alergija raspoznat će to drugo.
Imate li savjet za skupinu građana koji boluju od autoimunih bolesti?
Oni su ugroženi i trebali bi si uvesti neku vrstu samoizolacije, ne ići u trgovine. Ako ne moraju ne bi se trebali kretati po bolnicama.
Je li sigurno da je dovoljno 15 dana izolacije?
Za sada nismo imali podataka da se bolest pojavila nakon toga. Zasad se to čini točno. Ako je netko prije kontakta bio bolestan, ostavimo ga duže pod opservacijom.
Koje lijekove dobivaju pacijenti koji su oboljeli?
Temperatura se skida paracetamolom, dobivaju ako trebaju infuziju. A teži oblici bolesti lijek koji se koristi kod HIV-a ili hidroksid klorokin. No, to ne treba uzimati po apotekama jer ljude to neće spasiti od virusa. Ne postoji ni jedna jasna potvrda da ti lijekovi koje koristimo bitno utječu na tijek bolesti. Ne škode pa pokušavamo.
Koliko plaćamo svaki test i kako komentirate situaciju u Britaniji u kojoj se drugačije tretira cijela situacija?
Premijer Johnson je obolio. Znači nitko nije nedodirljiv. S testovima trebamo biti jako oprezni. U takvim situacijama postoje uvijek oni koji žele zaraditi, a loši testovi nas mogu ugroziti. Ljudi moraju biti oprezni s onim što se nudi na tržištu jer kvalitetnih testova nema. Mi smo jednu turu takvih isprobali i bili su katastrofa. Sada je španjolska Vlada naručila testove za koje su ispostavilo da su jako loši. Zato građanstvo ne smije nasjesti na ponude koji dobivaju. Onaj tko ima simptome može se testirati na državni trošak. I to ujutro može biti negativan, a navečer pozitivan.
Može li se oboljeli liječiti antitijelima preboljelih?
Kod nekih bolesnika bismo to mogli, no to su krvi preparati koje treba provjeriti. Teoretski se to može. S druge strane, virus se ne nalazi u krvi tako dugo. On se umnožava u epitelnim stanicama našeg dišnog sustava i onda taj način primjene ne bi bio toliko učinkovit.
Koliko je za prevenciju bitno ovlaživanje prostorija?
Da bi naše sluznice bile zdrave moraju imati određenu vlažnost. One su naš štit od ulaska mikroorganizma. Te sluznice moraju biti zdrave i neoštećene. Ako suhim zrakom sušimo sluznice one se oštećuju, veća je šansa da se zarazimo.
U kojem razdoblju možemo očekivati cjepivo i koliko bi trebalo da baš dođe do nas?
U najboljem slučaju da sve ide dobro od početka u laboratoriju do testiranja, nekakvih godinu i pol do dvije dana, a može se dogoditi i više.
Treba li dezinficirati proizvode iz trgovine?
Možda je zgodno prebrisati ono što stavljate baš na neku površinu. Najbolje je paziti kako se ponašamo u dućanima, da ne kišemo, uzmemo ono što smo dirali i tako.
Do kada će ovo trajati?
Svi smo optimistični jer svaka epidemija završi. I ova će. Dobar dio virusnih infekcija završi u određenom trenutku a da sve ni ne razumijemo. Važno je pridržavati se svih mjera jer tada ćemo, sigurna sam, brže izaći iz ove situacije.
