Sidebar Menu

Datum objave: 17. Veljača 2020

PROFESOR PETAR PALE : Uskoro ćemo svi imati senzore u tijelu i komunicirati isključivo preko jednostavnih sličica

Diana Ferić
Diana Ferić

Publika je zanijemila, a njegovi kolege su se nervozno meškoljili u svojim stolicama kada je Predrag Pale prošli tjedan na konferenciji Bug Future Show iznio svoju sliku svijeta budućnosti. Osnivač CARNeta, čovjek koji je doveo internet u Hrvatsku, osebujni znanstvenik, legendarni profesor na FER-u, računalni forenzičar, amaterski psiholog i još štošta, rekao je da ćemo uskoro svi imati senzore u tijelu, komunicirati isključivo preko jednostavnih sličica, a zbog “terora reklamokracije” nećemo znati što zapravo želimo. Zaključio je tada, usprkos svemu, da je i dalje veliki ljubitelj i vjernik u tehnologiju. Na to mu neki panelisti zajedljivo prigovorili: “A što bi tek rekao da nisi ljubitelj tehnologije”, piše Jutarnji list.

Fascinacija tehnologijom traje od dječačkih dana. Njegov otac je 60-ih bio jedan od rijetkih zagrebačkih inženjera koji je znao konstruirati elektroencefalograf, uređaj za snimanje mozga. Izgraditi takvu napravu bilo je teže nego danas lansirati satelit u orbitu. Njegov je otac u njemu poticao ljubav prema tehnologiji pa mu je još u srednjoj školi kupio prvi mikroprocesor. Bilo ih je tek nekoliko u Zagrebu. Pratilo ga je to do studentskih dana, magisterija, pa sve do pokretanja CARNeta.

Danas, priznat će, postao je tehnološki distopičar. Užasnut je kada vidi koliko nam tehnologija, zapravo, malo pomaže. Postavlja nam retoričko pitanje - “kada svu zabavnu elektroniku maknete iz stana, što vam ostaje? Ništa! Kako vam zapravo služi? Nikako”. Na FER-u, od idućeg semestra, predavat će predmet “Ambijentalna inteligencija”. U suštini radi se tu o “smart home” tehnologiji. Prema njemu, takva nam tehnologija već sada može pomoći – upaliti, ugasiti grijanje, svjetlo, mogli bismo imati senzore u WC školjci koji bi analizirali kada imamo bakterije ili kemijsku neravnotežu u organizmu. Ipak, čovjek je izabrao da tehnologiju koristi samo za zabavu.

- Internet. Vrelo znanja na kojem možemo naučiti programirati, peći kolače ili svirati gitaru, ali mi odabiremo gledati serije. Sve upućuje na to da ćemo uskoro komunicirati preko sličica, stripova bez riječi, ono što mladi zovu “meme”. Gledat ćemo videozapise koji će trajati maksimalno dvije sekunde, ne više, jer tolika će nam biti razina pažnje koju ćemo moći održati – predviđa Pale dodajući da na to nećemo morati dugo čekati, pet, najviše deset godina.

Na čemu temelji takva predviđanja? Kaže da je to sveprisutan trend. Već sada skraćujemo riječi u neke neobične kratice (LOL) jer se ljudima ne da mučiti s kvalitetnim verbalnim komuniciranje. Mlađe su generacije, zbog virtualnog komuniciranja, time najviše pogođene. Napravite eksperiment, kaže, pitajte bilo kojeg šesnaestogodišnjaka da vam prepriča film koji je zadnji pogledao. Rijetko koji će uspjeti suvislo, u pet rečenica, prepričati što je pogledao, tvrdi.

Dodatan je problem, nastavlja, i to što su tehnolozi ignorirali psihologiju. Zato nitko nije predvidio dvije stvari koje danas dominiraju ljudskim životima – mobitel i Facebook.

- Čovjek traži društveno prihvaćanje, prema Maslowljevoj hijerarhiji potreba, a tu potrebu može zadovoljiti u nekoliko sekundi preko Facebooka. Objavi sliku kako se lijepo počešljao i odmah dobije lajkove. Eto, instantno društveno prihvaćanje. To je, naravno, problem. Posebno ako nam to poremeti sustav vrijednosti. Isto kao i ono što  se zove “reklamokracijom”. Da bih bio netko, treba li mi majica sa znakom, putovanje na drugi kraj svijeta ili najnoviji mobitel? Želim li ja to uopće ili me svaki dan bombardiraju onim što bih trebao željeti? - opominje.

Pale se prisjeća kada je 90-ih vidio prvi mobitel. Bilo je to kada ga je na stol, na jednom sastanku, stavio ondašnji ministar prometa, a poslije šef HT-a Ivica Mudrinić. Mobitel je bio veličine kofera. Nitko nije mogao zamisliti da će klinci u školu nositi takav kofer. Danas, veli, SIM kartica u našim mobitelima, na kojoj držimo telefonske brojeve, ima brzinu procesora i memorija jaču od njegovog prvog PC-a iz 1985. Velika je zabluda stoga kada kažu da su “mladi vješti u korištenju tehnologije”. Nisu oni vješti, smatra, već nemaju straha od tehnologije, a to nije isto. To ne znači da je znaju koristiti.

- Studenti se šokiraju kada im kažem da zbog spajanja na otvoreni Wi-Fi mogu, prema sadašnjem zakonu, završiti u zatvoru na godinu dana. Za spajanje na bilo koji Wi-Fi na kojem nema šifre moramo imati odobrenje vlasnika, ali to nitko ne zna – govori.

Cijeli tekst pročitajte na Jutarnji list.

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam