Sidebar Menu

Datum objave: 05. Veljača 2020

ISTRAGA PADA VOJNOG HELIKOPTERA / Pretpostavlja se da su se piloti u brišućem letu previše približili površini mora

Diana Ferić
Diana Ferić

Uzrok pada vojnog helikoptera OH - 58D broj 327 u Zlarinski kanal u kojem su poginuli pilot bojnik Marin Klarin i pilot natporučnik Tomislav Baturina najvjerojatnije je prenisko letenje iznad morske površine, piše danas  Jutarnji list.

 

Iz nekog je razloga posada helikoptera, izvodeći brišući let, spustila helikopter prenisko do mora, a letjelica je jednim svojim dijelom zahvatila morsku površinu, što je bilo kobno za posadu, piše Jutarnji. 

U skladu s tim zaključkom su i izjave svjedoka koji su vidjeli helikopter prije pada te su svjedočili kako je letio “neuobičajeno nisko”.

 “O, jeb... ti”, bile su posljednje riječi jednog od članova posade koje je izgovorio putem radio komunikacije te je uslijedio udar helikoptera u more, doznaje Jutarnji list. Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva general Michael Križanac nekoliko sati nakon nesreće ustvrdio je da posada tijekom 38 minuta leta od baze u Zemuniku do pada nije prijavila tehničke probleme ili neki mehanički kvar.

Stoga naši sugovornici smatraju da su piloti netom prije udara shvatili da su prenisko i da se ne mogu izvući, i tada je jedan od pilota izgovorio citirane riječi.

Jedan od tehničkih podataka o kobnom letu koji javnosti nije poznat jest visina na kojoj je helikopter letio iznad mora.

General Križanac, prije nekoliko dana gostujući na N1, nije otkrio na kojoj su visini letjeli, iako je posada drugog helikoptera, koji je bio udaljen oko 200 metara od prvog helikoptera, zasigurno to uočila. Tek je rekao da se brišući let izvodi na visini od nula do 100 metara.

Prema njegovim riječima, prije leta poduzete su apsolutno sve propisane sigurnosne mjere potrebne za takav let, a posada je i prije radila ovaj manevar misleći pritom na izvođenje brišućeg leta iznad vodene površine. No, nema podataka o tome koliko su piloti do kobnog leta odradili sati tog zahtjevnog manevra.

Na naše pitanje o tome u MORH-u nam odgovaraju već poznatim podatkom da je bojnik Klarin imao više od 2500 sati naleta, a pilot natporučnik Baturina više od 1000 sati naleta.

Svi iskusni piloti ističu kako je izvođenje brišućeg leta iznad vodene površine vrlo složen manevar, za koji je potrebno veliko iskustvo pilota, ali i uvježbanost posade.

Prema dostupnim podacima, tog dana bili su povoljni meteorološki uvjeti, a more je bilo mirno. A upravo mirna morska površina najopasnija je za izvođenje brišućeg leta na niskim visinama uz brzinu od oko 150 kilometara na sat, jer je u takvim situacijama pilotima osobito teško vizualno odrediti visinu, a instrumenti za mjerenje visine su izuzetno nepouzdani.

Drugačiji režim letenja

Naime, prilikom izvođenja brišućeg leta iznad mora piloti se ne koriste instrumentima za mjerenje visine, nego se primjenjuje Visual Flight Rules (VFR). To znači, kad je riječ o dvočlanoj posadi, kao u ovom slučaju, da pilot i drugi član posade vizualno prate reljef i moguće prepreke ispred sebe: pilot koji upravlja letjelicom gleda ravno naprijed, u smjeru leta.

Drugi član posade pregledava područje oko helikoptera, vodi komunikaciju s bazom i nadzire parametre leta helikoptera. Osim toga, mora povremeno provjeravati i instrumentalnu tablu helikoptera.

Takav režim letenja pri brišućem letu potvrdio je i general Križanac u razgovoru za N1.

“Kad se smanji brzina ispod 50 metara, onaj koji drži komande, mora gledati van. Znači, ne može mu pažnja biti usmjerena na radiostanice, na opremu helikoptera. Jedan mora gledati van.” U takvu režimu letenja vizualna percepcija i koncentracija posade presudna je za sigurnost leta.

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam