Neposredno poslije objave dugo iščekivanih rezultata istraživanja PISA, koji su pokazali da su znanja i vještine hrvatskih učenika ispodprosječni u svim testiranim područjima - čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti - najnovije pokazatelje komentirao je kolumnist tportala Boris Jokić, bivši voditelj kurikularne reforme u Hrvatskoj
U čitalačkoj pismenosti Hrvatska je na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja, u matematičkoj pismenosti nalazi se na 40. mjestu od 78 zemalja, a u prirodoslovnoj pismenosti je na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Rezultati su osobito zabrinjavajući kada se novi pokazatelji za Hrvatsku usporede s onima iz prošlih istraživanja PISA.
Boris Jokić napominje da rezultati hrvatskih učenika na testiranju PISA potvrđuju da u prethodnih 12 godina nema ozbiljnijih pomaka u hrvatskom obrazovanju.
'Ova činjenica nas kao društvo treba ozbiljno zabrinuti jer dok druga društva napreduju ulaganjem u obrazovanje, mi stagniranjem gubimo korak s razvijenim svijetom. Posebno treba zabrinuti podatak o negativnim trendovima u području prirodoslovne pismenosti, u kojem nam se u prethodnih 13 godina događa pad u funkcionalnim znanjima i vještinama učenika', kaže Jokić.
Najviše ga brinu podaci o postotku učenika koji su funkcionalno nepismeni, a koji se u matematici kreću iznad čak trećine učenika, dok su se u prirodoslovnoj pismenosti povećali sa 17 posto u 2006. godini na 25,3 posto u 2018.
'Ovi podaci trebali bi alarmirati hrvatsku politiku jer se u njima krije šansa ove zemlje da uspije ili da ostane na rubu razvijenog svijeta', upozorava Jokić.
Jednako tako, dodaje stručnjak, treba zabrinuti nizak postotak onih učenika koji su na najvišim razinama funkcionalne pismenosti. Takvih je u matematici u Hrvatskoj 0,8 posto, dok ih je u Sloveniji 3,1 posto.
'Nitko u ovoj zemlji ne vjeruje, pa ni ja, da su slovenski učenici toliko pametniji i obrazovaniji od naših, ali ujedno sa sigurnošću mogu tvrditi da je slovenska obrazovna politika sustavna i smislena te da se u obrazovanje ulažu i financijska sredstva i pažnja društva. U Hrvatskoj su promjene sve samo ne sustavne. U njoj 35 dana nema škole, a pod promjenom se prodaje uvođenje polovnih tableta u škole i objava dokumenta u Narodnim novinama. Takvim ponašanjem politike ne mogu se očekivati pozitivne promjene', zaključuje Jokić, prenosimo s tportala.
