Masovnom pomoru periski i na srednjem Jadranu svjedočili su članovi Ronilačkog kluba 4. gardijske brigade,među kojima je i Šibenčanka dr.sc. Ljiljana Zmijanović. U zadnjem ronjenju pregledalis u podmorje Biševa i Lastova i nisu našli niti jednu živu perisku. " Ronim cijeli zivot, i ovo još nisma vidjela. Ti prizori podmorja izldejau tužno", kazala nam je .
Mrtve periske prvo su uočene na jugu, zatim su počele umirati i na srednjem Jadranu, a mrtve jedinke uočene uočene su i kraj Lošinja. Istodobno u podmorju su se razmnožili vatreni crvi.
Masovna smrtnost periski počela se pojavljivati, kako je nedavno pisao Jutarnji list, krajem 2016. godine na španjolskim obalama Sredozemnog mora (Azorsko otočje) i na samom početku pojave masovne smrtnosti utvrđeno je da patološke promjene u oboljelim jedinkama izaziva nova vrsta parazita iz roda Haplosporidium, koji je nazvan Haplosporidium pinne. U 2017. i 2018. godini pojava masovne smrtnosti proširila se i na obale Grčke, Cipra, Italije te sjeverne Afrike. U nekim slučajevima kod oboljelih jedinki nije utvrđen parazit Haplosporidium pinne, nego su patološke promjene uzrokovale bakterije iz roda Mycobacterium. Otkrili su to naše kolege sa Sveučilišta u Napulju istražujući uzroke smrti periski u Tirenskom moru, gdje je smrtnost bila izrazito visoka.
Krajem proljeća i tijekom ljeta ove godine hrvatski tim znanstvenika, sastavljen od stručnjaka sa Sveučilišta u Zadru, Hrvatskog veterinarskog instituta iz Zagreba i Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, zabilježio je pojavu masovne smrtnosti i na pojedinim dijelovima hrvatskog Jadrana. U uzorcima pretraženim u Referentnom laboratoriju za bolesti riba i školjkaša na Hrvatskom veterinarskom institutu do sada je parazit Haplosporidium pinne pronađen samo kod jedne jedinke, a bakterije iz roda Mycobacterium nisu utvrđene. Ipak, u uzorkovanim jedinkama utvrđene su makroskopske promjene na organima, a mikroskopskim pretragama probavne žlijezde utvrđena je prisutnost haplosporidijama sličnih parazita, kao i bakterija.
Sve nas to upućuje, kažu oni, da je riječ o kompleksnoj patogenezi bolesti u kojoj su različiti oportunistički patogeni uključeni u pojavu masovne smrtnosti na različitim lokacijama. Možemo pretpostaviti da su ti patogeni najvjerojatnije aktivirani jednim (primarnim) još neidentificiranim uzročnikom - objašnjava docent Šarić te dodaje kako bolesti općenito nastaju kao rezultat složenih interakcija između domaćina, uzročnika i okoline.
U ovom trenutku teško je reći što je uzrokovalo pojavu ove masovne smrtnosti kod periske, ali poznato je da globalne klimatske promjene izazivaju promjene okolišnih parametara, a promjena jednog od njih, okoline, utječe i na odnose između ostala dva parametra - domaćina i uzročnika.
