Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije. Jednako tako bez posla je i 7441 osoba koja ima diplomu prvog stupnja fakulteta, stručnog studija ili visoke škole, piše Večernji list.
Nimalo ne čudi što je na jesenskom upisnom roku ostalo najviše mjesta na pravnim i ekonomskim fakultetima jer većinu nezaposlenih s fakultetskom diplomom čine ekonomisti – kojih je na burzi oko 2300, tisuću je nezaposlenih pravnika, oko tisuću i pol nastavnika središnjih škola te oko 900 učitelja osnovnih škola, navodi dnevnik.
Ekonomisti raznih usmjerenja dominiraju i među nezaposlenima s diplomom stručnog studija, visoke škole ili prvog stupnja fakulteta te ih je također više od dvije tisuće. Jedan od razloga što je na burzi rada tako puno ekonomista jest i taj što se ekonomija studira na državnim, ali i privatnim visokim učilištima. Privatne visoke škole godišnje upisuju oko pet tisuća studenata, privatna veleučilišta oko šest tisuća te privatna sveučilišta nešto manje od tri tisuće – ukupno oko 14 tisuća.
Na privatnim se studijima školuje oko 9 posto studenata, no većinom na raznim ekonomskim smjerovima jer je njih najlakše osnovati.
Posljednjih godina velika je navala i na studije koji obrazuju fizioterapeute, a trenutačno je među nezaposlenima 15 osoba s fakultetskom diplomom fizioterapeuta te 378
osoba fizioterapeuta s diplomom veleučilišta ili više škole.
Među trenutačno nezaposlenima s višom ili visokom stručnom spremom njih 80 posto je na burzi rada do godine dana, s tim da ih oko 40 posto čeka na posao do tri mjeseca.
No, na burzi ima i oko 900 fakultetski obrazovanih koji su bez posla pet, osam pa i više godina. Brojnost nezaposlenih s fakultetskom diplomom dosta govori i o stanju ekonomije, pa je tako na burzi rada 510 nezaposlenih agronoma, 251 kemijski inženjer, 230 inženjera prometa, no i 196 inženjera strojarstva, 142 inženjera građevine, 135 inženjera elektrotehnike te 116 arhitekata. Društvene znanosti imaju još lošiju sliku – bez posla je 235 sociologa, 258 filozofa, 157 psihologa, 194 novinara, 106 socijalnih radnika i 118 prevoditelja, prenosimo s portala Politikaplus.
