Većina vremena na posljednjoj sjednici Županijske skupštine Šibensko - kninske županije potrošena je na prepucavanja o tomu tko zapošljava ljubavnice i tko prijeti čijoj djeci zbog političkih stavova, a bez ikakve rasprave i primjedbi vladajućih i oporbe prošli su statuti svih škola osnivač kojih je Županija iako je pokrenuto pitanje ustavnosti nekih članak novog Zakona o školstvu na temelju kojeg su doneseni. Sporne su dodatne kompetencije koje se uvode kod izbora ravnatelja, a koje ostavljaju mogućnost svakom pojedinom ravnatelju da izbor "skroji" prema vlastitoj slici i prilici odnosno vlastitim kompetencijama i iz igre isključi sve konkurente. Uz to dodatno se boduju samo znanje stranog jezika, informatičke vještine i sudjelovanje na EU projektima, a postaje nevažno primjerice stručno napredovanje, sudjelovanje s učenicima na državnim i drugim natjecanjima..
Na dnevnom redu sutrašnje sjednici Gradskog vijeća Grada Šibenika su novi statuti osnovnih škola osnivač kojih je Grad Šibenik, a iz kojih je vidljivo da se dodatne kompetencije različito boduju pa je negdje najvažnije znanje stranog jezika koje nosi najviše bodova, sudjelovanje u EU projektima 0 bodova dok je u nekim školama suprotna situacija, ovisno vjerojatno o tomu u čemu su najjači sadašnji ravnatelji koji se time mogu "zacementirati " na toj funkciji.
Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Sabor je izglasao sredinom srpnja. Njima se, između ostaloga, člankom 127. propisuju uvjeti imenovanja ravnatelja škola. Upravo dijelovi tog članka, smatraju tako dvije udruge ravnatelja, nisu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Zbog toga zatražili od ocjenu njegove ustavnosti.
– Prema navedenom članku u postupku imenovanja ravnatelja u stvari vrednuju se samo i isključivo dodatne kompetencije: „(6) Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete i vrednovanje dodatnih kompetencija potrebnih za ravnatelja, odnosno rangiranje po bodovima obavlja školski odbor.“ Nužni uvjeti koji se propisuju člankom 126. ZOOOSŠ-a niti na koji način se posebno ne vrednuju niti mogu vrednovati, neovisno o tome koliko bi kandidat eventualno mogao imati nužne uvjete kvantitativno i kvalitativno veće (dulji staž odnosno prosvjetno ili ravnateljsko iskustvo, prethodno napredovanje u zvanje mentora ili savjetnika, dobivene nagrade, znanstveni stupanj, stručno usavršavanje u području rukovođenja, vođenja i menadžmenta te posebne edukacije za ravnatelja i sl.). Kao dodatne kompetencije koje se od svega jedino vrednuju, prema stavku 7. članka 127. ZOOOSŠ-a su sljedeće: poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima (numerus clausus). Dakle, nije moguće vrednovati osnovne ključne kompetencije vezane uz pedagoško vođenje, strateško upravljanje i organizacijsko rukovođenje kao i neke druge kompetencije kao komunikacijske i dr., navodi se u prijedlogu udruga ravnatelja, kako piše portal srednja.hr.
Uz to, u prijedlogu stoji kako isključivo vrednovanje dodatnih kompetencija koje odlučuju o izboru ravnatelja dovodi do diskriminiranja većine, jer će tako u prednosti biti samo nastavnici stranih jezika i informatike.
– Dakle, specijalisti – nastavnici stranih jezika i informatike će imati odlučujuću prednost. Za očekivati je da će praktički svi ravnatelji škola, srednjih i osnovnih i učeničkih domova ubuduće biti isključivo profesori stranih jezika i informatike. Ovakvo razlikovanje samo i isključivo prema dodatnim kvalifikacijama nema nikakvog opravdanog temelja, smatraju u udruzi ravnatelja.
