Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je, polazeći od obvezujuće presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo te uzimajući u obzir stavove zaštićenih najmoprimaca i najmodavaca odnosno vlasnika stanova, pripremilo izmjene i dopune Zakona o najmu stanova. Ističu kako su predložili „najpravednije moguće i održivo rješenje problema, koji se u proteklih dvadeset godina nije uspjelo riješiti, na način da se sada postigne ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca“. Sada zaštićenim stanarima će se, uz ostalo, povećati najamnine, a u subvencioniranju te razlike sudjelovat će jedinice lokalne samouprave i država, ovismo o tomu je li riječ o socijalnim slučajevima, hrvatskim braniteljima ili nekoj drugoj kategoriji.
To je odgovor Hrvatskom saveza udruga stanara koji od države traže da povuče izmjene Zakona o najmu kojima se predviđa postupno povećanje zajamčene najamnine kroz idućih pet godina, a zatim njihovo iseljenje iz stanova ako stan ne otkupe od vlasnika, ili ne nastave plaćati tržišnu najamninu
Zaštićeni najmoprimci poručuju su da je riječ, u najvećem broju, o umirovljenicima s malim primanjima, kojima niti jedna banka za pet godina neće dati kredit za otkup stana niti bi kredit mogli otplaćivati, a novaca nemaju ni za tržišne najamnine, zbog čega će na ulici završiti desetak tisuća ljudi.
Zbog postupnog povećanja najamnine mnogi će od njih, kazala je glumica Barbara Nola, i sama zaštićeni najmoprimac, već kroz dvije godine postati socijalni slučajevi.
»Nepravda se ne može ispravljati preko leđa građana, koji za ovo nisu krivi«, poručili su najmoprimci, koji od države – jer je država vlasnicima i oduzimala stanove u kojima oni žive – traže da podmetne svoja leđa te vlasnike obešteti, a njima omogući otkup stanova po povoljnim uvjetima, ili pak da obešteti njih kao najmoprimce.
Država je, zaključuju, od otkupa društvenih stanova zaradila 2,5 milijardi kuna, i samo bi dio tog novca bio dovoljan da se obešteti vlasnike stanova.
Izmjenama i dopunama Zakona uređuje se, naime, postupno povećanje iznosa zaštićene najamnine u razdoblju od pet godina i to od stupanja zakona na snagu pa završno pet godina nakon stupanja na snagu, kad prestaje status zaštićenih najmoprimaca. Dakle, najmoprimcima se će u razdoblju od pet godina postupno povećavati iznos najamnine (što i dalje nije u visini s tržišnom).
Uređuje se pravna zaštita najmodavca i zaštićenog najmoprimca u slučaju otkaza ugovora o najmu stana.
Propisuje se pravo na subvenciju slobodno ugovorene najamnine najmoprimcima i zaštićenim podstanarima, čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji ili jednak od polovine prosječne plaće u RH za proteklu godinu, i to u razdoblju od pet godina nakon stupanja zakona na snagu.
Uređuje se obveza plaćanja razlike između slobodno ugovorene najamnine i zaštićene najamnine za korisnike stanova koji koriste stan u privatnom vlasništvu temeljem propisa o pravima hrvatskih branitelja i primatelja stalne socijalne pomoći (pet godina).
Dakle, država će se pobrinuti za korisnike socijalne skrbi koji stanuju u stanovima u privatnom vlasništvu i nitko neće ostati na cesti.
Ostalima će se još pet godina subvencionirati najam drugog stana (to je kompromisno rješenje, vlasnici dobivaju svoje nekretnine, podstanari ne izlaze bez ičega).
Predložena rješenja iz Zakona omogućavaju višegodišnje prijelazno razdoblje upravo kako bi bilo dovoljno vremena za svakoga da odluči o modalitetu svojeg stanovanja, a u Ministarstvu graditeljstva ističu kako nitko prema predloženom Zakonu neće ostati bez stana odnosno doma, o čemu se posebno brinulo.
„Moramo istaknuti i da su predmetni stanovi oduvijek bili i jesu u privatnom vlasništvu. Zaštita privatnog vlasništva temelj je zapadne kulture i štiti se svim međunarodnim poveljama kao i Ustavom RH. Iz tog razloga nije moguće propisati vlasnicima obavezu prodaje njihovih stanova. Propis koji bi nametnuo takvu obvezu bio bi protivan Ustavu RH i vratio bi Republiku Hrvatsku u socijalističko društveno uređenje koje smo napustili nakon osamostaljenja donošenjem novog Ustava RH. Na osnovi temeljnih ljudskih prava koja jamče pravo vlasništva donesene su i presude Europskog suda za ljudska prava, koje RH kao članica Vijeća Europe i Europske unije ne smije ignorirati. Upravo navedena ograničenja ali i briga za naše građane, sve u okvirima mogućnosti države, rezultirala su prijedlogom Zakona kojim se na zakonit, pravičan i održiv način rješava problematika dviju potpuno suprotstavljenih strana“, kažu u Ministarstvo graditeljstva.
U trenutno važećem zakonu, u dijelu koji nije mijenjan, postoji obveza najmodavca (vlasnika) koji namjerava prodati stan da daje pravo prvokupa zaštićenom najmoprimcu.
FOTO: Novi list i dnevnik.hr
