Zbog ustaša i partizana i načina na koji su prikazani na panoima u sklopu putujuća izložba „Ana Frank – povijest za sadašnjost“ ta je izložba, koja je bila postavljena u Tehničkoj školi u Šibeniku, istog dana, 17. siječnja, i zatvorena. Naime, direktor škole Joško Belamarić nije pristao na to da se ti panoi postave ocjenjujući da su ustaše predstavljeni kao negativci, a partizani „kao cvijeće“. Kada su predstavnici HERMES –a, Hrvatske edukacijske i razvojne mreža za evoluciju sporazumijevanja to vidjeli tražili su da se izložba raspremi.
„Mi svakoj školi u kojoj ta izložba gostuje kažemo kako je na jednom njezinom djelu koji se odnosi na Anu Frank europska povijest, a da je jedna dio posvećen lokalnoj povijesti, žrtvama i herojima. Nastao je očito šum u komunikaciji. To ravnatelj Belamarić očito nije tako shvatio niti je ta informacija došla do njega i mislio je da je prikazana samo priča o Ani Frank i, što je onda i razumljivo, nije dao da se taj drugi dio postavi. Mi na to ne možemo pristati jer je izložba cjelovita i kao takva je gostovala u 23 grada u Hrvatskoj“, kaže Tvrtko Pater, koordinator udruge HERMES koja je organizator izložbe.
Joško Belamarić je novinarima izjavio kako je izložba trebala govoriti samo o Ani Frank i holokaustu, a ne i o hrvatskoj povijesti. „ Da sam ja znao da to neće biti samo izložba i Ani Frank ne bi pristao da bude postavljena u našoj školi. Oni su ultimativno tražili da postavimo još šest panela s ustašama i partizanima koji su prikazani na neprimjeren način. Govori se o tome da su ustaše ubijale Židove i Srbe, a da su partizani gradili škole. Ja sam im rekao neka stave još šest panoa s informacijama o tomu da su partizani ubijali nevine ljude i bacali ih u jame ili priču o Golom otoku. To je jedna vrsta jednoumlja i ne možemo dopustiti da se to prenosi našim učenicima“, objasnio nam je Belamarić. Na interenetskoj stranici Tehničke škole piše da je izložba zatvorena zbog tehničkih teškoća.
Tvrtko Pater nam je objasnio kako je na šest, za ravnatelja Belamarića spornih panela prikazan Jasenovac i ustaški zločini u njemu, te neke priče iz drugog svjetskog rata, primjerici o židovskoj djevojčici iz Zagreba Lei Dojić koja je stradala na putu prema Aushwitzu te Diani
Budisaavljević iz Zagreba koja je spasila 10 000 djece pravoslavne vjeroispovjesti. Tu su i priče iz Domovinskog rata i to o Vukovaru i vukovarskoj bolnici te o stradanjima u Srebrenici. "Točno je da se na panoima ne spominju zločili saveznika, ali mi smo instruirali učenike volontere koji vode posjetitelje po izložbi da spomenu i Dresden te Hirošimu i Nagasaki i Bleiburg kao primjere zločina iz osvete nad onima koji su bili na strani fašizma", kazao nam je Tvrtko Pater.
Muzej oslobođenja Dalmacije u 2. svjetskom ratu ponudio je da izložba bude postavljena kod njih, a Zoran Restović, predsjednik Udruge antifašista i antifašističkih boraca Šibenik Zoran Restović je šokiran postupkom ravnatelja Belamarića. „ Sramotno je da ravnatelj jedne srednjoškolske ustanove smatra neprimjernim to što su partizani prikazani kao pozitivci, a NDH –a kao negativna“, izjavio je.
Putujuća izložba „Anna Frank – povijest za sadašnjost“ na tridesetak izložbenih panela donosi brojne detalje iz života židovske djevojčice i njezine obitelji s kraja Drugog svjetskog rata, ali i aktualizira pitanje ponovne pojave nacističke ideologije u suvremenom svijetu.
Izložba je ostvarena u sklopu projekta Povijest za svijest, a organizatori su Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja (HERMES) i Kuća Anne Frank iz Amsterdama.
Djevojčica, u cijelom svijetu prepoznata kao simbol dječje žrtve holokausta, rođena je u Frankfurtu na Majni 1929. godine. Četiri godine poslije s obitelji seli u Amsterdam, nakon što u Njemačkoj na snagu stupaju protužidovski zakoni. Početkom okupacije Hitlerovih nacista, Frankovi sele u tajno skrovište, gdje Anne tijekom dvije godine piše dnevnik. U kolovozu 1944. zabilježen je zadnji zapis u dnevniku. Otkriveno je skrovište u kojem se s obitelji skrivala, petnaestogodišnja Anne umire u logoru, a jedini preživjeli član obitelji je Otto Frank, njezin otac, koji je i objavio dnevnik.
Izložba je već obišla četrdesetak zemalja, a u Hrvatskoj je bila u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Čakovcu, Daruvaru, Bjelovaru,Vrgorcu, Zadru, Puli, Labinu, Opatiji, Slavonskom Brodu, Krku, Koprivnici, Varaždinu, Petrinji, Sisku, Slatini, Virovitici, Vukovaru i Gospiću. U Hrvatsku je dovedena u sklopu projekta „Povijest za svijest“ koji je financirala Europska unija. Izložba nastavlja putovati po Hrvatskoj uz pomoć lokalnih donacija.
Putujuća izložba „Anna Frank – povijest za sadašnjost“ na tridesetak izložbenih panela donosi brojne detalje iz života židovske djevojčice i njezine obitelji s kraja Drugog svjetskog rata, ali i aktualizira pitanje ponovne pojave nacističke ideologije u suvremenom svijetu.
Izložba je ostvarena u sklopu projekta Povijest za svijest, a organizatori su Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja (HERMES) i Kuća Anne Frank iz Amsterdama.
Djevojčica, u cijelom svijetu prepoznata kao simbol dječje žrtve holokausta, rođena je u Frankfurtu na Majni 1929. godine. Četiri godine poslije s obitelji seli u Amsterdam, nakon što u Njemačkoj na snagu stupaju protužidovski zakoni. Početkom okupacije Hitlerovih nacista, Frankovi sele u tajno skrovište, gdje Anne tijekom dvije godine piše dnevnik. U kolovozu 1944. zabilježen je zadnji zapis u dnevniku. Otkriveno je skrovište u kojem se s obitelji skrivala, petnaestogodišnja Anne umire u logoru, a jedini preživjeli član obitelji je Otto Frank, njezin otac, koji je i objavio dnevnik.
Izložba je već obišla četrdesetak zemalja, a u Hrvatskoj je bila u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Čakovcu, Daruvaru, Bjelovaru,Vrgorcu, Zadru, Puli, Labinu, Opatiji, Slavonskom Brodu, Krku, Koprivnici, Varaždinu, Petrinji, Sisku, Slatini, Virovitici, Vukovaru i Gospiću i nikome nije zasmetao njezin sadržaj. U Hrvatsku je dovedena u sklopu projekta „Povijest za svijest“ koji je financirala Europska unija. Izložba nastavlja putovati po Hrvatskoj uz pomoć lokalnih donacija.
