Šibensko – kninska županija, prema istraživanjima Ekonomskog instituta iz Zagreba, više ne pripada klubu nerazvijenih hrvatskih županija kojima je potrebna pomoć. Naprotiv, uključila se u „ gornji dom“ razvijenih županija i zauzela osmo mjesto među dvadeset jednom hrvatskom županijom. To se dogodilo zahvaljujući porastu indeksa razvijenosti s 63,3 iz 2010. na 80,9 do konca 2013. godine, dakle za gotovo 18 posto. Taj se idneks izračunava temeljem pet ključnih pokazatelja, a to su stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihod po stanovniku, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti.
Uzmu li se u obzir da se na području Šibensko – kninske županije nalaze neka od najsiromašnijih i najslabije napučenih područja Hrvatske te da goleme štete i pustošenja koja je doživjela tijekom Domovinskog rata 1991. – 1995. godina, te činjenice da dio gospodarstva od tada do danas nije obnovljen i da su doslovno nestali golemi industrijski sustavi koji su bili nositelji gospodarstva prija rata, poput TEF-a, TLM-a ili Slobodne plovidbe, osmo mjesto među dvadeset jednom županijom više je nego solidan rezultat.
Pozornosti je vrijedan i podatak da je porast indeksa razvijenosti u razdoblju od 2010. do 2013. godine ostvarilo samo šest županija među kojima je Šibensko – kninska na drugom mjestu odmah iza Zadarske županije koja je ostvarila nevjerojatan porast indeksa razvijenosti za više od 30 posto.
Minimalan rast imala je najrazvijenija hrvatska županija Istarska. Primorsko goranska županija je nazadovala, ali je još uvijek druga, a na trećem mjestu je Zagrebačka županija čiji je indeks razvijenosti porastao za jedan posto. Na četvrtom mjestu je Dubrovačko -neretvanska županija s porastom indeksa razvijenosti za 13 posto, a na petom mjestu je Zadarska županija čiji indeks razvijenosti je u tri godine porastao sa 75,6 na čak 106,4
Ispred Šibensko – kninske županije su Varaždinska i Splitsko – dalmatinska s tim da je Varaždinska županija pala za čak deset indeksnih bodova pa je sada sa Šibensko – kninskom županijom gotovo u mrtvoj trci za sedmo mjesto
Inače, razlike u razvijenosti među hrvatskim županijama ogromne su. Istarska županija ima primjerice indeks 156, Šibensko – kninska 80,9, a najnerazvijenije županije Virovitičko – podravska samo 5,6, Brodsko – posavska 18,4, a Bjelovarsko – bilogorska 23,3.
Proizlazi da je Šibensko – kninska županija razvijena gotovo dvostruko slabije razvijena od Istarske županije, ali čak 16 puta više od Virovitičko – podravske županije.
