Projektu Hrvatskog centra koralja Zlarin, koji je pripremio Upravni odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika, odobrena su sredstva Ministarstva turizma u iznosu od 350.000 kuna za izradu dokumentacije. Odluku o raspolaganju sredstvima Fonda za razvoj turizma, nakon objavljenog Javnog poziva za predlaganje projekata od 03. listopada 2013. godine, donio je ministar Darko Lorencin.
„Ova Odluka odlična je najava za predstavljanje projekta koji ćemo upriličiti 19.travnja na Zlarinu, kada će biti prezentirana i ronilica koju će nam za tu prigodu ustupiti Fakultet elektronike i računarstva. Priprema ovog otočnog projekta dokaz je da su nam svi dijelovi grada jednako važni što ćemo još nebrojeno puta dokazati u našem mandatu. Zahvaljujem Ministarstvu turizma na odobrenim sredstvima za izradu dokumentacije, a moram pohvaliti naš Odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj koji je opet dokazao kako je uspješan gotovo u svakom projektu koji priprema.", kazao je Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika.
Hrvatski centar koralja Zlarin otvorio bi se u zgradi Kažerma i Kuća Šare gdje bi bilo okupljalište koraljara, s prostorima za edukaciju i radionicama namijenih svima koje koraljarstvo zanima i gdje bi se prezentirao proces od vađenja koralja iz mora do načina njegove eksploatacije. Ronilica na daljinsko upravljanje, kao posebna atrakcija projekta, snimala bi koralje na morskom dnu, a slika bi se na monitorima u brodu prezentirala turistima i svim zainteresiranima.
Vrijednost projekta procjenjuje se na 8 milijuna kuna i bit će apliciran za sredstva EU, dok će dokumentaciju, u njegovoj pripremnoj fazi, zajednički financirati Ministarstvo turizma i Grad Šibenik.
Podsjetimo, projekt su 7. veljače Povjerenstvu za odabir projekata i dodjelu bespovratnih sredstava ministarstva predstavili Matija Bumbak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo poduzetništvo i razvoj i Ivana Bujas Rupić, pomoćnica pročelnika. „ Ovaj projekt planira se s brojnim pozitivnim učincima: od obnove i revitalizacije zaštićenih profanih objekata na otoku Zlarinu, preko stvaranja muzejsko–galerijskog prostora koji aktivnostima teži samofinanciranju i samoodrživosti, do poboljšanja infrastrukture za kulturno-turističku djelatnost i podizanja prepoznatljivosti i identiteta otoka Zlarina.“, kazali su Bumbak i Bujas Rupić.
