Šibenski maturanti na držanoj maturi odabiru razinu matematike koja im je potrebna za upis na željeni fakultet, s tim da većina bira nižu, a jedino su se maturanti šibenske Gimnazije Antun Vrančić u većini odlučili za višu. I dok neki znanstvenici i stručnjaci u hrvatskoj upozoravaju kako je zabrinjavajuće to što je u Hrvatskoj čak 70 posto maturanata prijavilo nižu razinu matematike, ravnatelji u šibenskim srednjim školama nam kažu kako je stvar poprilično jednostavna: „Zašto bi netko birao višu razinu matematike ako mu željeni fakultet ne traži višu razinu ili ne traži matematiku uopće“, pojašnjava Ivanica Belamarić, ravnateljica šibenske Gimnazije Antun Vrančić. U toj školi većina maturanata ipak bira višu razinu jer su to učenici koji uglavnom biraju matematički orijentirane fakultete. Tako je od ukupno 168 maturanata gimnazije Antun Vrančić njih 33 odabralo nižu razinu, dok je njih 143, dakle oko 80 posto, odabralo višu.
Tvrdnju Ivanice Belamarić potvrđuje i Josip Belamarić, ravnatelj Tehničke škole Šibenik. „Naši maturanti biraju prema potrebi. Oni koji misle da im matematika neće trebati, odabiru nižu razinu kako bi si olakšali i onako zahtjevne ispite državne mature“, kaže Belamarić. Od 95 maturanata Tehničke škole Šibenik njih 23 je izabralo višu razinu matematike, a njih 72 nižu. Dakle omjer je suprotan onome u šibenskoj gimnaziji gdje je 20 posto učenika izabralo nižu, dok je u Tehničkoj otprilike toliko učenika izabralo višu.
U Ekonomskoj školi Šibenik nismo dobili točne podatke o broju učenika koji su izabrali višu ili nižu razinu matematike, ali doznajemo kako ih je većina izabrala nižu, što potvrđuje tvrdnju Hrvoja Kraljevića, profesora matematike na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i bivšeg ministra znanosti i predsjednika Hrvatskoga matematičkog društva koji smatra da većina učenika nakon srednje škole želi studirati društvene smjerove gdje se ne traži viša razina srednjoškolskoga znanja matematike pa je to, ističe, i direktna posljedica izbora učenika. Sličnog je mišljenja i Sanja Grgurević, koordinatorica državne mature u Turističko-ugostiteljskoj školi Šibenik. Grgurević ističe kako maturanti njihove škole najčešće izabiru filozofske fakultete ili fakultete društvenih znanosti stoga ne čudi podatak da je samo jedan maturant, od njih 54, u toj školi izabrao višu razinu matematike.
Ipak, neki stručnjaci smatraju kako je za učenike srednjih škola u Hrvatskoj, matematika bauk. Jedan od njih je Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje koji je nakon što su izašli podaci za cijelu Hrvatsku o tome koliko je učenika izabralo višu i nižu razinu matematike, komentirao rezultate na državnoj maturi i istraživanja, koji pokazuju kako veliki broj učenika ima negativne ocjene tijekom školske godine, a već u osnovnoj školi većina učenika uzima vanjske instrukcije dok je u srednjim školama to gotovo pravilo, a posebno u gimnazijama. Tako Filipović smatra da inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika u načinu i metodama poučavanja ne odgovara potrebama djece, te učenici ne uče matematiku s razumijevanjem i njima ona postaje teška i nerazumljiva pa je rezultat nezainteresiranost učenika za matematiku, a posljedica loši rezultati i nezadovoljavajući uspjesi na svim razinama školovanja. Kao drugi problem navodi neprikladne nastavne programe koji su, upozorio je, definitivno prezahtjevni, što loši rezultati stalno potvrđuju.
