Ukine li Vlada područja od posebne državne skrbi Kninu, Drnišu, Kijevu prijete stagnacija i raseljavanje, poručuju čelnici jedinica lokalne samouprave Šibensko – kninske županije.
Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju oko kojeg su se u cijeloj Hrvatskoj rasplamsale oštre polemike, izazvao je veliko nezadovoljstvo i u Šibensko – kninskoj županiji, priopćeno je na današnjoj konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka šibensko – kninskog župana Gorana Pauka s gradonačelnicima i načelnicima na kojem se raspravljalo o problematici regionalizacije i regionalnog ustroja Republike Hrvatske.
Novi Zakon o regionalnom razvoju donosi niz krupnih promjena u ustroj Republike Hrvatske, a između ostaloga predviđa ukidanje dosadašnjih područja od posebne državne skrbi i uvođenje tzv. potpomognutih područja koja će biti kategorizirana na temelju indeksa razvijenosti.
Prema analizama Vlade u Hrvatskoj trenutno 105 jedinica lokalne samouprave ispunjava kriterije za dobivanje statusa potpomognutih područja, a 80 jedinica lokalne samouprave koje su do sada imale status područja od posebne državne skrbi trebalo bi izaći iz sustava pomoći iz državnog proračuna jer su se, prema ocjeni Vlade, razvile iznad 75 posto prosjeka države.
Gradonačelnici i načelnici gradova i općina s područja Šibensko – kninske županije jednodušni su u ocjeni da je predloženi Zakon o regionalnom razvoju pun nedostataka i nedorečenosti koje otvaraju vrata centralizaciji Hrvatske i daje velike ovlasti središnjoj vlasti bez mogućnosti upliva građana na odluke koje imaju neposredni upliv na njihovu egzistenciju i kakvoću života.
Josipa Rimac, gradonačelnica Knina upozorila je da se svim županijama, gradovima i općinama nameće zakon kojeg će morati provoditi, a s kojim nisu suglasni. Ona je ukazala na činjenicu da se iz teksta prijedloga tog zakona ne vidi što će biti s malim gradovima i općinama pa i županijama. Ukazala je na činjenicu da Zakon o regionalnom razvoju ostavlja niz važnih otvorenih pitanja koja će biti regulirana podzakonskim aktima koje mogu samostalno donositi Vlada i resorna ministarstva.
„Predloženi zakon ne precizira što se dobiva, a što gubi, nejasni su kriteriji o određivanju koji gradovi i općine spadaju u koju kategoriju spada, a vidljiva je intencija prema centralizaciji umjesto decentralizaciji Hrvatske. Prijedlog tog zakona je loš i nedefiniran. Iz njega se ne vide konkretne mjere koje su neophodne nerazvijenim i tijekom rata teško stradalim područjima Hrvatske. U svakom slučaju on ne vodi prema dobrobiti jedinica lokalne samouprave i njihovih žitelja,“ kazala je gradonačelnica Knina Josipa Rimac.
Šibensko – kninski župan Goran Pauk ukazao je na činjenicu da će, dođe li do primjene Zakona o regionalnom razvoju ovako kako je predložen, primjerice Grad Drniš, ostati bez sedam milijuna kuna potpore iz državnog proračuna što će usporiti njegov gospodarski razvoj i dovesti do novog vala raseljavanja njegovog pučanstva.
Zakon o regionalnom razvoju treba zamijeniti dosadašnji Zakon o područjima od posebne državne skrbi i Zakon o brdsko-planinskim područjima, a osim što donosi nove kriterije za raspodjelu potpora iz državnog proračuna predstavlja podlogu za predstojeću regionalizaciju Hrvatske i novu regionalnu politiku. regionalne politike te strateško planiranje razvoja.
Zakona o regionalnom razvoju trebao bi kako se očekuje stupiti na snagu u prvom tromjesečju 2014. godine, sve jedinice lokalne samouprave na područjima od posebne državne skrbi zadržat će stečena prava do kraja godine, a cjelovita primjena novog sustava započela bi početkom 2015. godine.
Broj pogrešaka: 1, vrijeme obrade: 3910 ms (3584 ms)
