Organiziranje festivala murve u Skradinu kao manifestacije koja bi na različite načine slavila tu zaboravljenu, ali vrijednu voćku jedan je od načina njezinog brendiranje i brendiranja Skradin. To je jedna od ideja koja se čula na današnjoj prezentaciji Projekta brendiranja murve koji je, nakon nedavnog znanstvenog skupa o turizmu u Solarisu, predstavljen u Skradinu, u prostoru ispostave JU NP Krka. Organizirana je i degustacija slastica od murve koje je, kao posebnu inovaciju, izradila vlasnica obrta Skradinske delicije Miranda Paić. Bilo je tu različitih delicija od muffla s murvom i ušećerenih murva do skradinske torte od mrva i džema tako da je u brendiranje uključena i gastronomija.
Oko tog projekta koji je inicirao mr.sc Petar Gardijan sa šibenskog Veleučilišta okupila se za sada skupina entuzijasta u kojoj je i Boris Dorbić, predavač na kninskom Veleučilištu od kojeg je sve i krenulo. On naime, pokušava zaštiti i promovirati stabla murve kao vrijedni dio krajobraza, a s obzirom na zastupljenost stabala murvi u Skradinu i važnost murve u skradinskoj povijesti smatra da bi to trebalo upravo napraviti u njemu što je danas i prezentirao. Dorbić je čak ispitao i odnos javnosti prema važnosti i zaštiti murve i dobio vrlo pozitivne i ohrabrujuće odgovore
Murvu su u Skradin donijeli pomorci, a Talijani su posebno radili na njezinu širenju. U Skradinu su bile obitelji koji su živjeli od dudovog svilca i proizvodnje svile. Skradin ima i ulicu koju su zbog mnoštva murvi nazvali Aleja skradinskih svilara, a ima i festival kazališta Pod murvom.
Kad bi se gledala samo hranjiva vrijednost plodove te voćke ne bi bilo dileme o njezinoj zaštiti, o čemu je danas također bilo riječi. Primjerice, dok jabuka ima 158 ili pak grožđe 176 u murvi ima čak 1005 mg/100g kalija. Slično je i s vrijednim magnezijem kojeg sadrži 108 dok ga u grožđu ima svega 9, u jabuci 7, a u banani 43 mg/100g.
Unatoč tome plodovi murve uglavnom padaju po stazama i cestama jer ih više nitko ne konzumira. Ljudima su tako smetnja pa ih sijeku i pa ta voćka izumire.
A murva je kao dio naše tradicije i našeg pejsaža i opjevana. Svoje pjesme o murvi danas su pročitali Dinko Škevin i Nataša Slavica.
