Šibenska Privatna gimnazija s pravom javnosti i Centra za odgoj „Sv.Lovre“ domaćini su EU projekta „Food. Food for thought“ u kojem sudjeluju učenici srednjih škola iz jedanaest zemalja.
Projekt „Hrana. Hrana za razmišljanje“ („Food. Food for thought“) kojeg su u sklopu program Europske unije „Comenius“ 2011. godine osmislili srednjoškolci iz Belgije i Nizozemske u suradnji sa svojim visokoobrazovnim ustanovama i prehrambenom industrijom, tijekom protekle dvije godine okupio je učenike srednjih škola iz čak jedanaest zemalja među kojima je i Hrvatska, zahvaljujući profesorima i učenicima šibenske Privatne gimnazije s pravom javnosti i Centra za odgoj „Sv.Lovre“. Glavne tema projekta su hrana, prehrana i zdrav život no svaka od zemalja sudionica bavila se nekim od specifičnih područja.
Obmane, prijevare, laži i krađe prehrambene industrije koja u bezobzirnoj utrci za profitom masovno trži nezdrave namirnice pune loših i po zdravlje štetnih sastojaka zadaća je koju su pred sudionike projekta iznijeli učenici šibenske Privatne gimnazije s pravom javnosti i Centra za odgoj „Sv. Lovre“ koji su ujedno i domaćini svojim vršnjacima iz Nizozemske, Turske, Belgije, Portugala, Poljske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske i Italije.
Znanstveno istraživački skup europskih srednjoškolaca svečano je otvoren danas u šibenskom kazalištu, a rezultati istraživanja prezentirani su na konferenciji za novinare u Srednjovjekovnom vrtu.
Šibenski srednjoškolci istraživali su u kolikoj su mjeri istinite deklaracije nekih od najpoznatijih hrvatskih proizvoda među kojima je bila i poznata „Vegeta“. Došli su do porazne spoznaje da čak ni neki od najboljih hrvatskih brendova zapravo ne sadrže ono što piše na njihovim deklaracijama, ali sadrže i neke sastojke koji se ne spominju na deklaracijama. Učenici iz poljske istraživali su kako prehrambena industrija vara potrošače oblikom i veličinom ambalaže te došli do poraznih spoznaja o globalnim obmanama posebno kada je riječ o čokoladama. Iz Portugala stižu jednako dramatični rezultati istraživanja točnosti deklaracija na proizvodima, a iz Turske još teže optužbe na račun proizvođača nezdrave hrane koji ciljanim dizajnom varaju – djecu. Trikovima prehrambene industrije bavili su se i učenici iz Nizozemske koji su zaključili da bi vlade svih zemalja morale više, bolje i učinkovitije štititi potrošače jer su otkrili da mnogi prehrambeni proizvodi sadrže puno više masti i šećera nego što to proizvođači navode ili podatke o tome skrivaju. Učenici iz Italije bavili su se otkrivanjem lažnog parmezana iz dalekoistočnih zemalja koji se prodaje kao izvorni talijanski, a zapravo nema veze ni s Italijom ni sa sirom. Mliječne proizvode analizirali su i Belgijanci koje je zanimala istinitost podataka o aktivnim bakterijama u jogurtu. Otkrili su da proizvođači ne lažu i da većina jogurta sadrži deklarirani broj aktivnih bakterija ali da one, na žalost, baš i nemaju tako dramatično pozitivan učinak na ljudsko zdravlje kao što se to tvrdi u reklamama. S druge strane učenici iz Njemačke otkrili su da energetski napici nisu toliko štetni po zdravlje kao što se tvrdi ali da se njihove deklaracije uklapaju u otkrića do kojih su došli njihovi rumunjski vršnjaci – proizvođači velikim slovima ističu ono što njima odgovara, a sitnim i nečitkim slovima ispisuju podatke o štetnim i nepoželjnim sastojcima svojih proizvoda.
Prezentacija spoznaja do kojih su došli sudionici skupa „Hrana. Hrana za razmišljanje“ bila je izvrsno organizirana i prava je šteta što sve to nije dostupno široj javnosti.
Sudionici projekta danas će nakon plovidbe šibenskim akvatorije i upoznavanja s Krapnjem, Prvićem, Tribunjom i Šibenskom lukom imati druženje s učenicima Privatne gimnazije i roditeljima svojih vršnjaka kod kojih borave. Sutra imaju cjelodnevni program razgledavanja Nacionalnog parka „Krka“, otoka Visovca, Skradinskog buka i Skradina, a u srijedu ujutro putuju u Dubrovnik odakle će svi zajedno otploviti u talijanski grad Palermo u kojem se održava završni dio njihovog skupa o obmanama, lažima i krađama prehrambene industrije.
