Otac i sin, Joso i Marko Sladić, jedni od najpoznatijih vinara u Šibensko – kninskoj županiji, upustili su se u veliku pothvat – planiraju zasaditi 25 000 čokota loze, isključivo autohtone sorte – najviše maraštinu te plavac i debit. Novi vinograd podigli su na iznimnoj lokaciji površine 5 hektara, na brdu između Rupa i Plastova, a pozicija je, kaže Marko Sladić, Bogom dana, zbog kvalitete zemlje, ali i zbog iznimnog pogleda na Krku i otočić Visovac. „ Pretpostavljali smo da je ovdje teren kvalitetan, a sada smo se u to i uvjerili jer je oko 30 posto kamena, a ostalo je zemlja što je idealno za uzgoj vinove loze. K tome je i dobra pozicija, okrenuta suncu, tako da smo sigurni da je ovo dobar potez. Odlučili smo se i za ekološku proizvodnju tako da u ovaj vinograd neće ulaziti nikakva kemijska sredstva “, kaže Marko Sladić , zadovoljan kako su se „primile“ zasađene mladice“. Problem im jedino stvaraju zečevi koji glođu i time uništavaju rubne sadnice. Marko smatra da je Šibensko – kninska županija od početka poticala i uzgoj sorti koje nisu autohtone kao što su shiraz ili merlot te da bi vinari koji ih imaju mogli imati problema po ulasku u Europsku uniju. Njegov otac i on ostalu privrženi autohtonim sortama!
Novozasađeni vinograd nalazi iznad zemljišta koje je u njihovom obiteljskom vlasništvu, a teren su dobili u koncesiju na 50 godina od Hrvatskih šuma. Trebalo je uložiti puno truda i novca da ga raskrče i pripreme za sadnju vinove loze. Posebnost tog terena je je i što graniči s NP Krka, a odmah do njega su i ostaci „velebnih“ bunkera, topničke pozicije koje su koristili srpski pobunjenici u domovinskom ratu što sve može biti i turistička atrakcija.
Obrt obitelji Sladić, PTO „Bonaca“ do sada je imao 12 000 čokota vinove, isto tako samo autohtonih sorti, a njihova vina, počevši od "Maraštine" do crnih vina, osvajaju medalje na natjecanjima vinara. Na nedavnom 8. susreti vinara Šibensko – kninske županije dobili su u 2. i 3. mjesto i to za „Maraštinu“ i „Toranac“; u kategoriji vina domaćih sorti dobili su 1. nagradu za plavinu, a prvu nagradu za dizajn pakovina vina i to ponovno za „Maraštinu“.
