"Krajnje je vrijeme da se u Šibensko - kninskoj županiji počnete baviti održivim razvojem i da se provodite projekte od kojih će ekonomski prosperitet imati lokalno stanovništvo, a ne korporacije" poručio je danas na tribini održanoj u Šibeniku Vjeran Piršić, voditelj udruge "Eko - Kvarener" koji je prenio pozitivno iskustvo razvoja otoka Krka. Tribinu je organizirao Šibenski građanski forum. Unatoč tomu što je tema ne samo zanimljiva nego i egzistencijalno važna odazvalo samo dvadesetak Šibenčana.
Piršić je potvrdio kako za izlazak za kriza u kojima se nalazimo treba Plan B, alternativni plan koji neće donijeti država već ga treba utvrditi i provoditi lokalna zajednica na temelju očuvanja okoliša i razvoja projekata koji će ono što nemamo nadomjestiti onim što imamo, kako je kazao Piršić, a to su proizvodnja hrane, energija i jačanje lokalne zajednice umjesto da hranu uvozimo iz, kako je kazao, brazila. Iznoseći pozitivne primjere projekata na kojima se radi na Krku, a ima ih dvadesetak, upozorio je kako je važno bredniranje autohtonih proizvod, pogotovu nakon ulaska u EU te da je poželjno umjesto masovnog turizma i resorta koji zatvaraju turiste u žicu razvijati selektivne oblike turizma.
"Resorti su žicom ograđeni kompleksi u kojima zaposlenici danju poslužuju goste, navečer će uskoro plesati folklor kao domorodci, a profit od takvog oblika turizma ne završava u lokalnoj zajednici", kazao je Piršić. Predstavio je projekta brendiranja maslinarstva na Krku pod nazivom "Putovima zlatnih kapi" koji u postsezoni dovodi turiste na Krk da beru masline, uživaju i troše i spaja razvoj maslinarstva i turizma.
Na temelju podataka o proizvodnji i plasiranju maslinovog ulja u mediteranskim zemljama istaknuo je kako bez brendiranja hrvatski proizvođači nemaju šansu na europskom tržištu,a iznio je i primjer kako brendiranje maslinovog ulja u Dalmaciji već nekoliko godina koči Agrokor. Na početku prezentacije postavio je ivrlo zanimljivo pitanje - koliko lokalne vlasti pitaju same građane što žele razvijati u svojoj lokalnoj zajednici. Naveo je primjer njemačkog Bradenburga u kojem vlast već nekoliko godina radi na tomu da stanovnika dobije povratnu informaciju o tomu kakve projekte oni žele u svojoj lokalnoj zajednici.
