"Onaj tko je bogatiji mora i više participirati u obvezama prema državnom proračunu. Vrijeme je da mijenjamo mentalitet nakon što je prošlo više od 20 godina otkako smo izašli iz socijalizma i da se sve ne svaljuje na pleća radnika“, poručio je Slavko Linić, ministar financija Republike Hrvatske koji je danas u Šibeniku, osobno i sa svojim suradnicima, predstavnicima lokalnih samouprava iz Šibensko – kninske županije objasnio smiao toliko osporavanog nacrta prijedloga zakona o porezu na nekretnine. I to čini se uspješno jer nam je tajnica jedne od općina u Županija na kraju kazala: „Sad mi je tek jasno zašto se taj najavljeni zakon toliko osporava. Pa njime se želi konačno uvesti red, a to očito mnogima ne odgovara“.
Linić je na kraju javne rasprave zaključio kako je smisao tog nacrta prijedloga zakona da sustav bude pravičnije i da oni koji imaju više, koji su bogati, budu više opterećeni umjesto da, kako je kazao hrvatski radnik danas od svojih prosječnih 10 000 kuna bruto plaće s oko 5 000 kuna financira i zdravstvo i obrazovanje i socijalnu pomoć, a s neto plaćom ne može prehraniti svoju obitelj. "Zbog takvog sustava naše je gospodarstvo i nekonkurentno i normalno je da se ne može razvijati. S druge poduzetnici koji su u privatizaciji došli do vrijednih nekretnina otpustili su radnike i poslali ih na teret države, zatvorili su pogone i čekaju da te nekretnine dobiju na vrijednosti i da ih nekome skupo prodaju. Ne plaćaju niti komunalnu naknadu za njih, a država ga do sada ničim nije tjerala da ih stavi u funkciju“, objasnio je Linić bit predloženog nacrta prijedloga zakona na koji Ministarstvo u narednih mjesec i pol dana očekuje primjedbe.
Njegovi suradnici su vrlo jednostavno na primjerima i izračunima koje je Ministarstvo napravilo pokazali kako se vlasnicima nekretnina koje su u funkciji, bilo da u njima primjerice žive ili ih iznajmljuju , uz korištenje povlastica koje nacrt prijedloga zakona omogućava ništa bitno neće promijeniti osim što će možda za njih državi i manje plaćati.Više će biti opterećeni samo vlasnici nekretnina koje nisu u funkciji. Na primjeru stana u Zagrebu vrijednost kojeg je 590 000 kuna pokazali su da će vlasnik, ako u njemu živi plaćati, nakon priznatih olakšica, između 309 i 743 kune poreza, a sada na njega plaća 438 kuna komunalne naknade. Jedna je i za nekretnine u kojima se povremeno živi. Velika razlika nastaje samo ako se ne koriste i kada vlasnici ne mogu koristiti olakšice i tada se porez značajno povećava u odnosu na sadašnju komunalnu naknadu. Jednako je i za crkvu. Ako imaju prostore koje ne koriste morat će na njih platiti veći porez.
Stručnjaci Ministarstva financija objasnili su predstavnicima lokalne samouprave da taj nacrt prijedloga zakona omogućava istinsku decentralizaciju i da je puno toga u njihovim rukama.
Javnu raspravu je organizirala Udruga gradova.Gradonačelnik Grada Šibenika, dr. Ante Županović je skup pozdravio kao domaćin, a naglasio je kako ovaj predloženi zakon omogućava lakše upravljanje lokalnim proračunom te da nije riječ o novom porezu i dodatnom opterećenju za građane.
