Svaka peta hrvatska obitelj, piše tportal, nikako ne može svojim prihodima pokriti osnovne mjesečne troškove života, svaka četvrta kasni s plaćanjem režija, 17 posto ne može si priuštiti obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan, deset posto ne može osigurati grijanje u najhladnijim mjesecima, a godišnji odmori davno su postali luksuz: 70 posto obitelji ne može svim svojim ukućanima platiti jedan tjedan odmora godišnje izvan svojeg doma.
Porazni su to podaci Državnog zavoda za statistiku o pokazateljima siromaštva u 2011. godini: 21.1 posto hrvatskih građana ne može zaraditi za osnovne životne potrebe. Preračunato u konkretne brojke, nešto više od 900.000 građana Hrvatske živi u riziku od siromaštva, odnosno s manje od 2.020 kuna mjesečno ako su samci ili 4.242 kune ako se radi o četveročlanoj obitelji. Za gotovo 100.000 narasla je brojka siromašnih u Hrvatskoj u odnosu na pretkriznu 2008., kad je stopa siromaštva iznosila 18.9 posto, piše Jutarnji list.
Na rang listi 31 europske zemlje, Hrvatska je sa stopom od 21.1 posto stanovnika u riziku od siromaštva zauzela 27. mjesto. Lošije stoje samo Bugarska i Rumunjska, najsiromašnije države EU, te Grčka i Španjolska, koje je kriza najjače pogodila. Uzmu li se, osim samog godišnjeg prihoda, u obzir još dva osnovna kriterija koja koristi Eurostat - zaposlenost u obitelji i mogućnost podmirivanja osnovnih životnih troškova - podaci su daleko porazniji: u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti tada živi čak svaki treći stanovnik Hrvatske, odnosno njih 32,7 posto.
To znači da svaki treći stanovnik odgovara barem jednom od kriterija: prihodi su mu manji od praga siromaštva, žive u kućanstvu u kojem nitko ne radi te si ne može priuštiti ni tri od devet stavki koje upućuju na tzv. materijalnu deprivaciju - ne može na vrijeme platiti stanarinu i režije, ne može si priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima, ne može si kupiti automobil, telefon, TV u boji ili perilicu rublja, nema na stolu obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan, ne može podnijeti neočekivani financijski izdatak poput popravka iznenadnog kvara te ne može otići s obitelji tjedan dana na godišnji odmor. Prosjek postotka stanovnika EU koji odgovaraju barem jednom od ova tri kriterija je 24.2 posto: najmanji je u Češkoj i Nizozemskoj (15 posto), a najviši u Bugarskoj, u kojoj je siromašan čak svaki drugi stanovnik.
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj živi 1.4 milijuna siromašnih ljudi, jednak broj kao i u gotovo dvostruko većoj Austriji i 2,5 puta većoj Češkoj te 40 posto više nego u Danskoj, koja ima oko 5,5 milijuna stanovnika, prenosimo s tportal.
