Predstavljanjem monografije povjesničara umjetnosti dr. Predraga Markovića «Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - Prvih 105 godina» sinoć su u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku otvoreni Dani kršćanske kulture. O knjizi su govorili povjesničar umjetnosti Joško Belamarić, konzervator Miro Škugor, ravnatelj Gradske knjižnice Milivoj Zenić i sam autor. Dane Kršćanske kulture otvorili su šibenski biskup Ante Ivas i gradonačelnik Ante Županović.
Važnost trajne skrbi za Katedralu
Predstavljena knjiga na preko 500 stranica u boji i sa više od 420 fotografija i ilustracija te uz obimnu bibliografiju i kronologiju događaja vezanih za gradnju katedrale postaje spomenik spomeniku, a posebna joj je vrijednost u kalibriranju svih faza gradnje katedrale, rekao je Joško Belamarić. Naglasio je kako je Markovićeva monografija uz knjigu «Stari Šibenik : Kalama, skalama i butama» Milivoja Zenića nešto najvrjednije što je napravljeno za grad Šibenik u protekloj godini.Miro Škugor u kratkim crtama ukazao je na važnost stalne i trajne konzervatorske skrbi za Šibensku katedralu. Katedralu bi trebalo dodatno afirmirati i valorizirati, te se trajno angažirati na njezinoj promociji u svjetskoj stručnoj literaturi. Milivoj Zenić je govorio o stanju duha u vremenu gradnje Katedrale.
Temelji šibenske katedrale su duhovni
Kao fenomeni jednog vremena kamene katedrale srednjega vijeka nesumnjivo pripadaju među najosebujnija ljudska postignuća prošlosti. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku jedno je od njih. Među srodnim europskim primjerima ona se ne ističe svojom veličinom, nekom bezvremenom ljepotom i skladom pojave ili pak izuzetnim visinama svodova i širinama raspona lukova, a niti brojnošću kipova i bogatstvom unutrašnje opreme. Ona se ističe svojom neobičnom, još uvijek zagonetnom pojavom koja se poput velikog srebrnog relikvijara utisnula među kućama grada Šibenika. Kome trebamo zahvaliti ljepotu njezinih oblih kamenih svodova i vitke kupole, našem Jurju Dalmatincu ili pak udomaćenom Firentincu Nikoli? Tko su ostali njezini graditelji i kakav je njihov doprinos njezinu današnjem liku? To su samo neka od pitanja na koja autor u ovoj knjizi pokušava naći odgovor, kazao je Predrag Marković.Šibenska katedrala nije samo kamen. Njeni temelji su duhovni. Ono što drži kamen katedrale na okupu prvenstveno su kršćanske vrline: vjera, ufanje i nada. To su one vrline koje su omogućile da jedna «suluda» i vanvremenska ideaja bude materijalizirana, kazao je Marković. Tekst i slika: Ivo Kronja
