Sidebar Menu

Datum objave: 18. Veljača 2021

UMJETNOST I ZAŠTITA ZAVIČAJNE BAŠTINE / Umjetnica Nevena Petra Piližota otvara danas u Zagrebu svoju izložbu slika i crteža na kojim je najviše šibenskih otoka

Diana Ferić
Diana Ferić

Samostalna izložba umjetničkih slika hrvatskih otoka, s naglaskom na otoke u Šibensko-kninskoj županiji, magistre prava i slikarstva, Šibenčanke Nevene Petre Piližota bit će otvorena  danas, 18. veljače u Zagrebu, u Galeriji MORH-a "Zvonimir" .

Taj ovogodišnji nastavak izložbenog projekta obuhvaća 60 slika i crteža koji su, prema riječima autorice, "mikropripovijesti o istraživanju hrvatskog mitskog pejzaža, pri čemu se realistično (ponovno) susreće s apstraktnim."

Program je podržalo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, u sklopu Programa poticanja stvaralaštva vizualnih umjetnika u Republici Hrvatskoj u 2020. godini. Izložba se može razgledati radnim danima, u skladu s aktualnim COVID-19 preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

"Naglaska u ovoj mojoj izložbi je i na promociji i zaštiti kulturne i prirodne baštine šibenskog kraja, ali i na umjetničkom stvaralaštvu", kaže autorica izložbe.

Trećina teritorija Republike Hrvatske dio je najveće svjetske mreže zaštićenih područja, ekološke mreže Natura 2000, stoga je uvijek izazov kristalizirati pažnju na pojedinačne otoke i/ili otočne skupine. Nakon samostalne izložbe projekta „Otoci“ u Gradskom muzeju Drniš 2019. godine, koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija te Galerija Ministarstva obrane Republike Hrvatske postavljena je ova izložba.

"Tako su svaka izložena slika, prema riječima Delacroixa „svečanost za oči“ ili crtež mikropripovijesti o mom istraživanju hrvatskog mitskog pejzaža; realistično se (ponovno) susreće s apstraktnim. Venera s Dugog otoka primjer je bogate kulturno-povijesne baštine Republike Hrvatske, zemlje koju neki nazivaju i nacionalnim parkom Europe. „U proces razgledavanja ulaze i elementi razmišljanja, a za potpuno razumijevanje u mnoge se (ako ne i u sve) slučajeve mora uključiti i povijesno znanje.“ (Sedlmayr, 2005: 164) Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka iz veljače 2016. godine jedan je od signala kako smo još uvijek dužni promišljati o pretpostavkama daljnjeg socioekonomskog razvoja naše države. Vjerujem da u tom smislu kulturni sektor daje i može davati svoj doprinos. „Ono što netko osjeća ili ne osjeća tiče ga se kao čovjeka, a ne kao umjetnika. Za umjetnika su osjećaji sirovina kao i karakteri što ih promatra ili kao društvene sredine što ih proučava.“ (Hauser, 1963: 270) Modus opstanka ljudi u ovakvim labirintima i njihove intervencije u krajoliku, utjecali su i na različite načine vizualiziranja takve kompleksne materije. Primjerice, Nacionalni park „Kornati“ sa svojih 89 otoka, otočića i hridi čini geološki, geomorfološki i kulturni-povijesni fenomen (neolitičkim tragovima o prisutnosti čovjeka, tehnikom suhozida…). „On the last day of Creation God desired to Crown His work, and thus created the Kornati Islands out of tears, stars and breath.“ (George Bernard Shaw) Ako je otok „budnost“ (Parun, 1990: 245), a priroda „Velika Basna“ (Parun, 1996: 8), more kao simbol života i dalje ostaje važan čimbenik u modificiranju strategije pogleda i pronalasku novih rješenja u portretiranju otoka. „Svaki izraz mora ono što u doživljaju čini nepodijeljeno, nediferencirano jedinstvo, više ili manje atomizirati, raščiniti u svojstva, snabdjeti posebnim predikatima", ističe autorica.

Nevena Petra Piližota rođena je 1986. godine u Šibeniku, gdje je završila OŠ Petra Krešimira IV i Gimnaziju Antuna Vrančića. Temeljem statusa iznimno uspješnog studenta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2005. godine uz odobrenje nadležnog Ministarstva, upisuje redovni, paralelni studij Slikarstva na zagrebačkoj Akademiji. Godine 2010. završila je preddiplomski sveučilišni studij Slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti (Zagreb), 2011. godine diplomski sveučilišni studij Slikarstva ALU Zagreb; članica je HDLU-a. Godine 2012. magistrirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2016. položila je državni stručni ispit, a od 2019. godine nositeljica je uvjerenja o usavršavanju za Voditeljicu pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova. Uz to što je već 2007. godine sudjelovala na Zimskoj školi o europskim integracijama (u organizaciji tadašnjeg Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija), europsku sadašnjost i budućnost Republike Hrvatske kontinuirano tematizira i putem vizualne umjetnosti. Primjerice, slika „1. 7. 2019.“ svojevrsni je nastavak njenog diplomskog rada pod nazivom „I. 1. 3. Ujedinjeni u različitosti“, a simbolički je obilježila šestu godinu članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji čime je figurativno slikarstvo postalo sredstvo vizualnog opredmećenja europske kulturne baštine re/prezentacijom njenih subjekata, građana. Izlagala je na osamnaest samostalnih i četrdesetak skupnih izložbi.

Iz kategorije: Kultura

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam