U 500 komada tiskan je novi, ukupno peti broj časopisa Juraj u nakladi Društva za očuvanje šibenske baštine 'Juraj Dalmatinac'. Časopis je predstavljen ovog četvrtka, 22. prosinca, a predstavili su ga članovi uredništva, Gustav Červar i Nikola Grubić, ujedno predsjednik Društva.
- Peti broj časopisa Juraj posvećen je 950. obljetnici prvog spomena grada Šibenika, a kao prethodne četiri godine, Društvo je organiziralo predavanja na temu šibenske kulturne baštine i na kraju ih pretočimo u časopis. Ove godine imali smo zaista renomirane predavače s raznih fakulteta. To su sve doktori, znanstvenici kod kojih prevladavaju šibenske teme – ukratko je najavio Grubić.
Novi broj časopisa otvara šibenski dr.sc. Ivo Glavaš na temu šibenskih fortifikacija, Andrej Žmegač piše o tvrđavi sv. Nikole kao najboljoj hrvatskoj utvrdi, dok preostale četiri teme donose priče o Šibenčaninu N. Tommaseu, o Šibeniku između dvije vatre, Osmanlija i Venecije, dok prof. dr.sc. Emil Hilje piše o gotičkom slikarstvu u Krešimirovom gradu. Obrađena je tema prostornog identiteta grada, topofilija i terrafilija, a ukratko obavještavaju i o Orisinijevom portalu u Camerinu koji odnedavno sjaji novim sjajem.
Časopis je, napominje Grubić, financiralo Ministarstvo kulture RH. To je, uz financiranje spomenutog portala kuće Jurja Dalmatinca u Camerinu i održana predavanja, treći projekt Društva koje se financiralo iz blagajne resornog ministarstva.
Grubić dodaje kako je svako od održanih predavanja bilo iznimno posjećeno. U publici je sjedilo između 60 do 70 ljudi no dva predavanja koja su bila najavljena, ali ne i održana, održat će se iduće godine.
- Okolnosti su takve da nisu uspjeli svi biti ove godine, ali obećavamo da ćemo iduće godine kao i ove, makar možda ne tako gusto, svakako imati predavače koji će nastaviti teme, ciklus bez obzira što izlazimo iz jubileja 950 godina od prvog spomena grada Šibenika. Ima predavača koji su se sami ponudili. Imamo Šibenčanina koji živi u Palermu i bavi se fortifikacijama. On se ponudio. Imamo još nekih imena, ali još nismo napravili raspored – objašnjava Gustav Červar koji pamti i 900. godišnjicu prvog pisanog traga Krešimirovog grada.
- Mi stariji pamtimo i 900. godišnjicu, a vi ćete valjda dočekati 1000., i ovo je naš prilog toj 950. Mali je, ali od srca, rekli bismo. Ne znam kako će izgledati iduća godina, ali imamo našeg predsjednika. On vam je kao motor koji je upaljen i nikad se ne gasi. Tko zna što nam je spremio za dogodine – komplementirao je Červar mlađem kolegi Grubiću.
