O šestoj godini manifestacije Kulturaljka, šibenskoj kulturnoj sceni, prostoru Narančaste zgrade i (ne)aktivnostima mladih razgovaramo s Igorom Bergamom, piše portal Kulturpunkt.
Kulturaljka je šibenska dvodijelna kulturno-glazbena manifestacija koja već šest godina uspješno kombinira šire kulturne i glazbene komponente čineći ovo već tradicionalno događanje zanimljivim svim generacijama te potrebama i interesima šire javnosti. Od 5. do 26. ožujka Šibenčani i ostali moći će sudjelovati u različitim događanjima koja organizira udruga P.A.R.K., a o svemu smo detaljnije razgovarali s predsjednikom udruge Igorom Bergamom.
KP: Kulturaljka se održava već šestu godinu za redom. Možete li nas upoznati s njenim nastankom, zašto je festival uopće pokrenut i kojim su sadržajima stanovnici Šibenika i okolice mogli prisustvovati do sada?
I.B.: Kulturaljku su pokrenuli 2011. godine članovi šibenske neprofitne volonterske udruge za mlade P.A.R.K. (Pokretači alternativnog razvoja kulture). Zamišljena je s jasnim ciljevima kojima se vodimo i danas, a to su: 1. poticanje na aktivnije uključivanje mladih sugrađana u društveni i kulturni život grada 2. borba za dobivanje adekvatnog prostora za kreativno izražavanje mladih u Šibeniku koji gradu nedostaje zadnjih 20 godina.
U dosadašnjih pet izdanja Kulturaljke u Šibeniku smo organizirali razne izložbe, tribine, javne rasprave, filmske projekcije, predavanja, kreativne natječaje i slično, kroz koje smo mladim kreativnim Šibenčanima dali priliku i mjesto da svoje umjetničke radove, stavove i razmišljanja prezentiraju široj javnosti. Isto tako skupljali smo potpise potpore za dobivanje prostora za mlade i organizirali tribine na kojima smo gradskoj vlasti ukazivali na problem nedostatka adekvatnog prostora te im nudili konkretne ideje za njegovo rješavanje. U sklopu glazbenog programa radili smo velike koncerte na više lokacija koje su do tad bile u derutnom i neiskoristivom stanju, a čiji smo potencijal kroz glazbena događanja prikazali u najboljem svjetlu. Do sad su u koncertnom dijelu programa nastupala mnoga poznata imena regionalne alternativne scene (Goran Bare i Majke, Darko Rundek i Cargo orkestar, Damir Urban, Pips, Chips & Videoclips, Psihomodopop i mnogi drugi).
KP: Tijekom ožujka organizirate i dva predavanja. Prvo predavanje posvećeno je dugogodišnjim aktivističkim naporima u smjeru mijenjanja lokalne zajednice i društva. Kakva je kulturna scena u Šibeniku po pitanju mladih i njihovih aktivnosti, pogotovo izvan ljetnog perioda?
I.B.: Da, naziv predavanja je "Mladost je mladost je mladost - kultura mladih u nekoliko generacija". Kroz to predavanje, koje će zapravo biti više ugodno druženje na kauču, predstavit ćemo nekoliko generacija mladenačkog nastojanja da u okviru udruga ili vlastitih aktivnosti učine Šibenik zanimljivim, boljim i veselijim mjestom za život.
A mladi u Šibeniku, vjerojatno kao i u drugim sredinama u Hrvatskoj, uvijek kukaju kako nema nigdje ništa, a ništa ne bi napravili da se to promijeni. Sjede na kavi i bulje u fejs, a kad neko nešto napravi onda opet kukaju kako to ne valja i ne podrže događaj. Doduše, nije sve tako crno, uvijek se tu nađe pojedinaca koji se već godinama trude i rade, većinom volonterski i s puno ljubavi, truda i volje, da se nešto dobro događa u gradu, ali nažalost uvijek su u manjini, a kako vrijeme ide čini mi se da ih/nas ima sve manje.
KP: Gosti predavači bit će dugogodišnji šibenski aktivisti koji su samostalno ili kroz udruge radili na poboljšanju kulturnog života u Šibeniku. Iz toga možemo zaključiti da je aktiviranje šibenske nezavisne scene dugotrajan proces. Možete li nas upoznati s njenom poviješću?
I.B.: Osobno sam uključen u podizanje šibenske nezavisne scene i kulturnog života grada tek zadnjih šest godina, ali znam da ljudi rade na tome još tamo od druge polovice 1990-ih godina. Baš će ti i takvi ljudi biti na našem predavanju i upoznati širu javnost o njihovim aktivnostima. O šibenskoj nezavisnoj sceni se ne može govoriti da se ne spomene Mjesna zajednica, prvo okupljalište alternativaca u gradu, mjesto druženja, razmjenjivanja ideja, koncerata i slušaona. Premlad sam da bi bio dio nje, ali u Šibeniku se i dalje tuguje za tim prostorom od kad je krajem '90-ih zatvoren. Nakon toga postojao je Klub mladih u Šibeniku preko kojeg se, između ostalog, organizirao kultni punk festival Martinska fešta i to punih 15 godina. U 2000-ima kreće i Crtaona, učionica u zgradi Šibenske gimnazije u kojoj su se organizirale svirke i druženja, koja je i danas, u malo izmijenjenom izdanju, živa i polufunkcionalna. Eto prije šest godina smo se pojavili mi, prvo preko Šibenske udruge mladih, kasnije u P.A.R.K.-u, nakon nas su došli novi mladi ljudi koji su se uhvatili u koštac s organiziranjem nezavisnih kulturnih događanja u gradu, i tako će to valjda ići i dalje. Starijima se više po malo ne da, gube volju, entuzijazam, pojede ih sistem, a mladi pokušavaju nešto raditi u trenucima kad nikad nije bilo teže organizirati live svirku. Tema je ovo za pisati o njoj doktorsku disertaciju, pa neću dalje ulaziti u problematiku.
Tekst u cijelosti pročitajte na portalu Kulturpunkt
