Datum objave: 29. Siječanj 2016

Šibenski kazališni djelatnici ne odvajaju se od matične kuće ni danju ni noću

Šibenik News
Šibenik News

U masi kulturnih zbivanja u Šibeniku jedno nam je gotovo ispalo iz videokruga. Naime, na današnji dan, 29. siječnja, prije 146 godina, otvoreno je šibensko kazalište predstavom 'Kip od mesa', autora Teobalda Ciconija u izvođenju Kazališne družine Alfieri. 

 

Tim povodom večeras, s početkom u 20 sati, bit će izvedena još jedna uspješnica u produkciji šibenskog teatra, predstava 'Laživac', redatelja Zorana Mužića. Kakva atmosfera vlada unutar zidova jednog od najstarijih hramova kulture Krešimirovo grada povjerili smo kod privremenog ravnatelja, Željka Kolopera Keke.

 

- Još do jučer bili smo okupirani Matildom, a sinoć glumci nisu ni otišli s pozornice, scena se počela raditi za probu Laživca. Radimo u kontinuitetu danima, nismo stali svih ovih dana. Ubrzan nam je ritam, zadan, ali dobro je jer imamo publiku, imamo pozitivan odjek i potražnju koja ovisi o slobodnim terminima, tehničkim i financijskim mogućnostima - pohvalio nam se v.d. ravnatelj šibenskog HNK, Koloper, dodajući da se zadnjih dana praktički i ne ide doma. 

 

CRTICE IZ POVIJESTI

 

Danas će se prisjetiti početaka šibenskog kazališta, a priča ide nekako ovako: Inicijativu o gradnji šibenskog kazališta dala je tadašnja Općina Šibenik, a izgradnju je vodilo Društvo šibenskog kazališta odnosno 28 poduzetnih dioničara, pa se može reći da je šibensko kazalište napravljeno samodoprinosom Šibenčana.


Projektant je bio Trogiranin Josip Slade, jedan iz grupe hrvatskih arhitekata 19. stoljeća koji su radili upravo na realizaciji kazališnih zgrada. Tako se dogodilo da je Hrvat, Slade, narudžbu za kazalište dobio od talijanske obitelji Mazzoleni.


Kazalište je imalo 53 lože u tri reda, parter i galeriju i bilo predviđeno za 500 osoba.Ispred svake su druge lože medaljoni s portretima talijanskih pjesnika i skladatelja: Goldonija, Bellinija, Petrarce, Tassa, Ariosta, Alfierija, Donizettija, Metastasia i Verdija. Strop kazališta oslikao je Antun Zuccaro, alegorijskom slikom s likovima velikih Šibenčana, s desne strane tada još živog Nikole Tommasea, zatim Antuna i Fausta Vrančića, pored njih su dva umjetnika: bakrorezac Martin Kolunić Rota i slikar Andrija Medulić. A u sredini je žena – personifikacija Dalmacije, oslonjena o grb Šibenika.


Izgradnju kazališta poduzelo je Društvo šibenskog kazališta. No stvarni vođa svega vezanog uz kazalište, od prve ideje o izgradnji, pa potom još punih pedeset godina, bio je Šibenčanin talijanskog porijekla Paolo Mazzoleni. Agitirao je za kazalište, skupljao novac, organizirao predstave, gostovanja,…
Na otvaranju 1870. Godine kazalište se zvalo Teatro Sociale da Sebenico

 

PREMIJERA NOVE PREDSTAVE U OŽUJKU

 

Večeras za vrijeme trajanja predstave među publikom sjedit će i selektor Maruličevih dana, a Matilda i Laživac možda će se predstaviti i publici na Danima satire, Dubravačkom i Splitskom ljetu. Ono što je sigurno jest da Matilda ponovno putuje u Osijek na Osječko kulturno ljeto, to je potvrđeno baš kao i gostovanje na daskama zagrebačke Komedije. 

 

Paralelno sa svim gostovanjima, dio glumačke postave iz ansambla, odnosno Franka Klarić i Jakov Bilić rade s Vinkom Brešanom, Senkom Bulić i Barbarom Nolom na Brešanovoj novoj predstavi 'Zločin na Kozjem otoku' u zagrebačkoj Gavelli, a trebao bi im se pridružiti i Anđelko Babačić.

 

Premijera predstave, napominje Koloper, najavljena je za 14. ožujka na daskama šibenskog teatra koje će ove kazališne sezone ugostiti niz nagrađivanih kazališnih predstava i publiku svih dobnih granica baš kao što je to bio slučaj dosad. 

 

Dodajmo i to da će Grad Šibenik u suradnji sa Hrvatskim narodnim kazalištem u Šibeniku i po svemu sudeći, s Fotoklubom Šibenik, u Zagrebu prigodnim programom obilježiti veliku obljetnicu - 950. godina od prvog pisanog spomena Šibenika kao grada.

Iz kategorije: Kultura