Nedavni latentni sukob između šibenskog biskupa Ante Ivasa, koji se usprotivio zabavnom životu na takozvanom greenstageu pokraj šibenske katedrale jer ne samo što to remeti mir stanara nego kao sadržaj nije primjeren uz taj spomenik nulte kategorije i vodstva Grada Šibenika koji su takav sadržaj na ovaj ili ona način "amenovali" nije ni zaboravljen ni rješen. On je neizravno bio prisutan i na današnjoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj u povodu Dana Grada i blagdana svetog Mihovila i to i u kratkoj poruci u pozdravnom govoru šibenskog biskupa Ante Ivasa, ali i u govoru šibenskog gradonačelnika Željka Burića u kojem je bilo i naznaka "mea culpa".
Naime, govoreći o tomu kako aktualna vlast vodi Šibenik gradonačelnik je izgovorio i riječi samokritike što je rijetkost u govorimo političara. "U nekim stvarima smo pogriješili, ali i to je ljudski", kazao je u prvom dijelu svog govora gradonačelnik Burić. Nije elaborirao u čemu su pogriješili. Možda nije ni bila prilika za to, ali sve upućuje na to da su to bile možda i riječi isprike, možda i neke vrste pokajanja, zbog eskaliranja slučaja Azimut oko kojeg su on i biskup ipak razišli.
Biskupov govor na svečanoj sjednici bio je vrlo kratak i protokolaran i duhovan, ali i u toj kratkoj poruci namijenjenoj svim Šibenčanima, istina u prenesenom značenju, podsjetio je a to što ga muči poručivši da u Šibeniku ima onih koji Šibeniku i Šibenčanima žele "iščupati dušu". Ne samo ja kao izvjestiteljica nego i mnogi drugi s kojima sam razgovarala nakon sjednice uvjereni su da se ta poruka odnosila na "slučaj Azimut".
Analizirajući te isječke iz jednog i drugog svečarskog govora javljaju mi se asocijacije na način komuniciranja nekadašnjih ljubavnika koji su imali nekih problema u komunikaciji, ali ih nisu raščistili pa su prvi susret u društvu, bio on prikladan ili ne, iskoristili za nastavak sporenja - onaj koji misli da je oštećen i dalje napada, a onaj koji je u međuvremenu shvatio da je možda i pogriješio ili pak da želi nastaviti dobre donose ne želeći potencirati vječno pitanje "tko je kriv" ili "jesmo li možda to mogli izvesti i drukčije" deklarativno priznaje pogrešku.