Zašto mladi, školovani, stručni, radno sposobni odlaze iz Hrvatske? Glavni razlozi su nemogućnost ostvarivanja prihoda za normalan život, rasprostranjenost korupcije, opći osjećaj netrpeljivosti u društvu, nedostatak prilika za osobni razvoj i loš rad državnih institucija. Do ovih teških, mučnih i po Lijepu Našu poraznih podataka došao je skupina istraživača s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 1126 osoba koji su u napustile Hrvatsku u razdoblju od 2013. do 2019. godine.
U toj tamnoj slici hrvatske stvarnosti donekle je ohrabrujući podatak da bi se čak četiri petine ispitanika vratilo u Hrvatsku, ali pod uvjetom da u domovini mogu pristojno živjeti od svoga rada i da bude iskorijenjena korupcija, a visokoobrazovani kao ključni čimbenik povratka ističu još i smanjenje općeg osjećaja netrpeljivosti u društvu.
Razlog odlaska iz Hrvatske
Nemogućnost ostvarivanja prihoda za normalan život 65,3
Rasprostranjenost korupcije u društvu 53,2
Opći osjećaj netrpeljivosti u društvu 30,2
Nedostatak prilika za osobni razvoj 28,1
Loša kvaliteta rada državnih institucija 25,9
Nekvalitetni životni uvjeti 25,7
Nemogućnost profesionalnog razvoja 23,6
Loša kvaliteta ponuđenih poslova 20,5
Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja 18,9
Nepoticajno radno okruženje 17,1
Neravnomjerna razvijenost regija 5,3
Istraživanje je pokazalo da je loša ekonomska situacija uparena s percepcijom da se zbog korupcije u Hrvatskoj ne može ništa napraviti, stvorila toksičnu mješavinu u kojoj iseljenici kao jedinu perspektivu za poboljšanje vlastite životne situacije vide napuštanje zemlje. Do tog zaključka došla je Mi1 skupina istraživača s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. To straživanje nastavak je niza istraživanja o kvaliteti radnog života u Hrvatskoj i posljedicama koje ona ima za produktivnost i sreću hrvatskih radnika. Autor je izvanredni profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Zvonimir Galić, a u istraživačkom timu su Nikola Erceg, Antun Palanović i Mitja Ružojčić
Izvor: www.ideje.hr
