Kada se dogodi katastrofa poput poplave u Slavoniji, svi bi tražili Pedra koji mora visjeti. No do najveće poplave u Hrvatskoj doveo je niz faktora. Činjenica je da zbog globalnog zatopljenja vremenske prilike postaju sve ekstremnije, a dosadašnja stogodišnja praksa obrane od poplava, čini se, bila je potpuno pogrešn.
Rijeka Sava zajedno s pritokama ima 1.800 kilometara nasipa. Za razliku od poplava gdje se prstom upire u Hrvatske vode, jer je rijeka naplavila područja na kojima nasipa nema, u Slavoniji je došlo do katastrofe zbog pucanja nasipa u Rajevom selu i na još nekoliko mjesta. Za sada nema novih pucanja, no opasnost je i dalje prisutna s obzirom na to da su nasipi natopljeni te će još danima morati podnositi rekordnu količinu vode.
'Poplave su uvijek postojale i uvijek će ih biti, a zbog čega nastaju? Prvo, kada su hidrološki uvjeti premašeni u odnosu na ono na što je sustav zaštite od poplava projektiran. Ovo u Slavoniji primjer je toga; ovakav ciklonalni sustav neuobičajen je kod nas. Obično stižu Atlantska ili Đenovska ciklona. Druga stvar je otkazivanje elemenata sustava zaštite od poplava. Tisuće kilometara nasipa nemoguće je jednako održavati. Uvijek može doći do prodora', objašnjavaprof. dr. sc. Neven Kuspilić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Napominje da je Hrvatska prihvatila i ugradila u Zakon o vodama europsku direktivu za upravljanje poplavnim rizicima. Ona se odnosi na aplikaciju mjera koje nisu nužno izgradnja velikih nasipa. Treba se usredotočiti na netehničke mjere. Kuspilić smatra kako je organizacija i rad Hrvatskih voda zadovoljavajući, jer da nije tako, situacija bi bila i gora.
Začepljeni odvodni kanali koje se obično spominju kada dođe od velikih poplava, u ovom slučaju nemaju veze s razmjerom poplave. Tu je osnovni problem prodor vode iz Save, a starost nasipa definitivno ima utjecaj. 'Imamo tisuće kilometara nasipa, pa kada pukne na jednom mjestu, radi velike štete po principu najslabije karike u lancu', tumači Kuspilić.
Hrvatske vode zato prate stanje nasipa, zna se koje su točke slabije i onda se na tim mjestima rade nadvišenja. 'Uz toliku dužinu starih nasipa u velikim ste problemima. Treba nastaviti s izgradnjom i održavanjem i možda pojačati akcije vezane za primjenu europske direktive', zaključuje.
Dipl. ing. Goran Šafarek, suvoditelj projekta Rijeke Hrvatske, naglašava kako nitko pojedinačno nije kriv za katastrofalne poplave, već je kriv kompletan krivi pristup zaštite od poplava koji se intenzivno provodi u posljednjih stotinjak godina.
'Cijeli je sustav došao do kolapsa, ljudska djelatnost dovela je do toga da trpimo sve veće štete od poplava, klimatske promjene dovode do ekstrema i za to se moramo pripremiti', napominje. Znači, sve što je do danas rađeno, rađeno je pogrešno.
