Danas je Svjetski slobode medija, a na sve manje medijske slobode upozorili su i sami novinari, pet minuta do 12 sati, akcijom 'Pet minuta gromoglasne tišine'.
Sloboda medija je jedno od temeljnih ljudskih prava koje je ključno za opstanak demokracije, izjavio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u povodu Svjetskog dana slobode medija.
"Sloboda medija ključna je za opstanak demokracije, sloboda izražavanja, nezavisni mediji i opći pristup znanju učvrstit će naše napore za postizanjem trajnih rezultata za ljude i planet", kazao je Ban ki-Moon. Upozorio je da se novinari i dalje otimaju, uhićuju, premlaćuju i ubijaju jer govore ili pišu o "neugodnim istinama".
"Takvo postupanje prema novinarima je nedopustivo u svijetu koji više nego ikada ovisi o globalnim informativnim medijima i novinarima koji u njima rade", istaknuo je prvi čovjek Ujedinjenih naroda. "Na današnji Svjetski dan slobode medija pozivam sve vlade, društva i pojedince da aktivno brane ovo temeljno ljudsko pravo", poručio je Ban Ki-moon.
Položaj novinara sve je lošiji, ugrožena je sloboda medija i pravo na kvalitetnu informaciju, upozorili su uoči Svjetskog dana slobode medija HND-a i Sindikata novinara Hrvatske.
"I dalje se nastavlja da poslodavci režu troškove, položaj novinara sve je nestabilniji, ima otkazivanja, rezanja plaća. To se sve odražava na profesionalne novinarske standarde i utječe na rad, profesionalizam i medijske slobode", kaže predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka.
Duka upozorava i na problem netransparentnog vlasništva u medijima, ali i na dokidanje stečenih prava novinara- kolektivni ugovori se ukidaju, a nakladnicima je kroz sustav RPO-a omogućeno da novinare angažiraju bez zasnivanja radnog odnosa.
Porazni podaci o stanju novinarstva u Hrvatskoj i svijetu
Svjetski dan slobode medija prolazi i u znaku presuda za sramoćenje. Posljednja, nepravomoćna presuda za sramoćenje je ona Slavici Lukić koja je kažnjena s 26 tisuća kuna. HND je, podsjetimo, zatražio ukidanje djela sramoćenja iz Kaznenog zakona, kaže Duka.
"Ministarstvo pravosuđa izrađuje izmjenu tog Zakona u kojem će, vjerujem, biti olakšana pozicija novinara protiv kojih je sve više tužbi, upravo zbog sramoćenja, jer je to sad kazneno djelo zbog kojeg je najlakše suditi novinare", kaže Duka.
U Hrvatskoj je u posljednjih pet godina bez posla ostalo do 2000 novinara. Podaci Ministarstva kulture pokazuju da su prihodi on novina i periodike od 2008. do 2012. pali sa 3,1 milijardu na milijardu kuna, a za deset posto pali su i prihodi televizija.
Prošle godine u svijetu je ubijeno 70 novinara, od kojih su mnogi izgubili živote u područjima u kojima se vode oružani sukobi. Ove je godine ista sudbina do sada zadesila 14 novinara. U zatvorima je prošle godine skončalo 211 novinara, od 2008. ih je u egzilu završilo 456, a od 1992. broj ubijenih novinara premašio je 1000 - skoro jedan novinar svaki tjedan.
Hrvatska na 65. mjestu po slobodi medija
Reporteri bez granica (RSF) su u veljači svrstali Hrvatsku na 65. mjesto po indeksu medijskih sloboda, jedno mjesto niže nego lani. RSF je u redovnom izvješću o medijskim slobodama u svijetu naveo da je Hrvatska postala članicom Europske unije u srpnju 2013. nakon šestogodišnjih pregovora s Europskom komisijom koji su rezultirali važnim promjenama po pitanju medijskih sloboda "kao što su uključivanje slobode medija i prava na pristup informacijama u Ustav", ali da treba još puno toga napraviti.
Od Hrvatskoj bližih zemalja, Austrija je ostala na 12. mjestu gdje je bila i prošle godine, Slovenija se popela za jedno mjesto, na 34. poziciju. Mađarska je pala za osam mjesta - s 56. na 64., a Italija je napredovala s 57. na 49. mjesto. Napredovala je i Srbija koja je 54. (sa 63. mjesta lani), BiH je pala za dva mjesta na 68., Crna Gora pala je za jedno mjesto i sada je na 114., a Makedonija za osam na 124. mjesto.
Finska je na samom vrhu ljestvice RSF-a s najvećom slobodom medija već četvrtu godinu za redom, a odmah iza nje su Nizozemska i Norveška, kao i prošle godine.
EU podupire četiri projekta za zaštitu slobodne medija
Za četiri projekta, pokrenuta početkom ove godine, Europski parlament je izdvojio 800.000 eura. "Oni imaju ključnu ulogu u zaštiti slobode izražavanja, koju jamči Povelja EU-a o temeljnim pravima i ulogu medija u očuvanju demokracije", navodi Komisija.
Prvi je projekt "Jačanje novinarstva u Europi", koji provodi Centar za medijski pluralizam i medijske slobode u suradnji s Centrom za medijske i komunikacijske studije. Projekt podupire novinare u Europi u situacijama kada su im ugrožene uređivačke slobode. Centar razvija međunarodnu mrežu medijskih pravnika koji će novinarima pomagati da bolje razumiju regulatorne i zakonske parametre kod prikupljanja informacija, izvještavanja i objavljivanja.
Drugi je projekt Jačanje novinarskih prava i vještina. Međunarodni press institut pruža pravnu, teoretsku i praktičnu potporu u pitanjima klevete. Cilj je stvoriti pozitivno zakonsko okruženje koje poštuje ulogu medija u društvu i koje istodobno omogućava žrtvama lažnog ili krivog izvještavanja da na odgovarajući način zaštite svoj ugled.
U okviru trećeg projekta Komisija financira Index cenzure, izradu digitalne mape kršenja medijskih sloboda i pluralizma u zemljama članicama i kandidatskim zemljama.
Četvrti projekt je Sigurnosna mreža za europske novinare u okviru kojeg udruge Osservatorio Balcani e Caucaso, SEEMO, Ossigeno Informazione i profesorica Eugenia Siapera sa sveučilišta u Dublinu prate, provjeravaju i dokumentiraju medijske slobode u Italiji, jugoistočnoj Europi i Turskoj.
Svjetski dan slobode medija proglasila je Opća skupština UN-a 1993. godine i obilježava se 3. svibnja, na dan kada je donesena Deklaracija u Windhoeku, glavnom gradu Namibije, gdje se održao seminar UNESCO-a o promicanju neovisnosti i pluralizma medija u Africi.
