Kritike Vlade zbog odlukeo novom porezu i to porezu na kamate na štednju stižu sa svih strana. Vlada je, kako piše index.hr, obećala kako novih poreza do 2016. godine neće biti, a ipak uvodi novi porez. Naime, u Nacionalnom programu reformi, jučer usvojenom na Vladi, stoji kako se kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. godine planira uvođenje oporezivanja kamata na štednju. Prema procjeni, očekuje se prihod od 300 milijuna kuna, piše indnex.hr.
U Vladi kažu kako je ta mjera bila najavljena u sklopu mjera krpanja deficita, no 30. siječnja 2014. godine, kada je ministar financija Slavko Linić održao prezentaciju, rekao je kako se ovaj porez kao i onaj o porezu na nekretnine i kapitalnu dobit ne planira prije 2016. godine.
Tada je najavio kako će se kamate oporezivati s 20 posto.
"Kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak planira se uvođenje oporezivanja kamata na štednju od 1. siječnja 2015. Prema procjeni temeljem raspoloživih podataka očekuje se prihod od oko 300 milijuna kuna. U analizi uvođenja oporezivanja posebna pozornost posvetit će se praćenju nefinancijskih utjecaja uvođenja poreza na kamate na štednju u pogledu ponašanja štediša prema financijskim institucijama.", stoji u Vladinom programu reformi. "Uvođenjem oporezivanja kamata na štednju, oporezivanjem se obuhvaća i financijska imovina pojedinca.", pojašnjava se u programu.
Šantić: Porez na štednju utjecat će na kamatne stope
"Ovo je porez koji se očekivao, ali opet vidimo da nema motivacije za provođenje sveobuhvatne porezne reforme", izjavio je za Index analitičar Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Vladin motiv za uvođenje poreza na štednju je, kaže Šantić, želja za prikupljanjem dodatnih prihoda. No, Šantić ističe kako hrvatskoj treba porezna reforma koja će uključivati i porez na imovinu, pa tako i na dobit koja se od imovine ostvaruje. Takve dodatne prihode, kaže Šantić, trebalo bi iskoristiti za smanjenje direktnog poreznog opterećenja.
"Što se tiče ovog poreza na štednju, vrlo je vjerojatno da će on usporiti ili zaustaviti trend smanjenja kamatnih stopa ne depozite, a doći će i do usporavanja smanjenja kamatnih stopa na kredite", kaže Šantić.
Šantić ne očekuje da će porez na štednju direktno utjecati na kupovnu moć građana. Napominje, međutim, kako je moguće očekivati da će ovaj porez građane zainteresirati za drugačije oblike štednje. "Treba vidjeti hoće li se oporezivati i prihodi od ostale financijske imovine. Moguće je da će se povećati interes građana za druga ulaganja", kaže Šantić.
Linić pokušao pojasniti zašto od 1.1. 2015?
Ministar financija Slavko Linić pojasnio je otkud se danas u nacionalnom programu reformi našao porez na štednju od 1. siječnja 2015., a uvedene su i restrikcije prema kojima se djelomično ukida oslobođenje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit.
Iako su u Vladi rekli kako je ta mjera bila najavljena u sklopu mjera krpanja deficita, no 30. siječnja 2014. godine, kada je ministar financija Slavko Linić održao prezentaciju, nove je poreze najavio od 2016. godine. No, stao je pred novinare i pojasnio o čemu se radi.
