Sidebar Menu

Datum objave: 14. Ožujak 2014

U nedjelju odluka hoće li Krim postati dio Rusije?

Nina Medić
Nina Medić

Oko 1,8 milijuna registriranih birača na Krimu izaći će u nedjelju na sporni referendum kako bi se izjasnili gdje vide svoju budućnost: u Ukrajini ili u Rusiji, i dok je za etničke Ruse na poluotoku to dugo očekivani dan, kod Ukrajinaca i Tatara prevladavaju nesigurnost i strah. Situacija na Krimu, koji je pod tihom ruskom okupacijom, kritična je točka daljnjeg raspleta ukrajinske krize nakon pada Viktora Janukoviča i za zapadne političare trenutno najveće krizno žarište na svijetu, piše tportal.

Za mnoge etničke Ruse, koji su sa šezdesetak posto najbrojnije stanovništvo na Krimu, nova vlada u Kijevu predstavlja radikalni ukrajinski nacionalizam, a to se vidi i po plakatima koji su pred referendum postavljeni na Krimu. Na jednom od njih s desne strane je prikazana karta poluotoka u bojama ruske zastave, a s lijeve strane je poluotok crvene boje prekriven bodljikavom žicom i velikom nacističkom svastikom. Na plakatu piše '16. ožujka mi biramo', a između slika piše 'ili'. Aluzija ne može biti jasnija.

Birači će na referendumu moći izabrati jednu od dvije opcije, pa će tako pitanja glasiti: 'Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta?' i 'Jeste li za obnovu krimskog ustava iz 1992. godine i statusa Krima kao dijela Ukrajine?'.

Međutim, iako se čini da ovo drugo pitanje nudi mogućnost da poluotok ostane unutar Ukrajine, ustav iz 1992. je daleko od toga. On je bio usvojen ubrzo nakon raspada bivšeg SSSR-a, a zatim ga je brzo ukinula mlada postsovjetska Ukrajina. Taj ustav daje Krimu neovisnost unutar Ukrajine, ali uz pravo da sam odredi svoj put i odnose s kim god to želi, uključujući Rusiju.

Budući da se proruski parlament već izjasnio da želi povratak Krima Rusiji, ta druga opcija nudi samo nešto duži put povratka poluotoka pod rusku kontrolu, kažu analitičari, a prenosi tportal.

'Da nismo izloženi stalnim prijetnjama aktualnih ilegalnih ukrajinskih vlasti, možda bismo izabrali drugi put', rekao je za Reuters potpredsjednik krimskog parlamenta Sergej Cekov nakon što je to tijelo izglasalo pripojenje Rusiji. 'Ako ćemo pošteno, mislim da je Ukrajina svojedobno pripojila Krim. Zbog toga i općeg raspoloženja ovdje donijeli smo odluku da se priključimo Rusiji. Mislim da će nam tamo biti puno ugodnije', kaže Cekov.

Krimski Tatari, koji čine 12 posto stanovništva na poluotoku, pozvali su na bojkot referenduma, ali proruske krimske vlasti tvrde da razgovaraju s njima i da su već postigli neke dogovore. Tatari su krimski starosjedioci, ali ih je Staljin masovno deportirao 1944. Počeli su se vraćati 1988. i danas čine osminu stanovništva.

Kako prenosi tportal Čelnik krimskih Tatara Mustafa Džemilev izjavio je u srijedu da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da je postavio pitanje legitimnosti referenduma nakon kojega bi poluotok na Crnom moru mogao postati dio Rusije. Zbog lošeg povijesnog iskustva s Rusima, Tatari su odani ukrajinskim vlastima. 'Izrazio sam dvojbe kada je riječ o odluci da se organizira referendum, kao i o legitimnosti referenduma', rekao je on za ukrajinsku televiziju Kanal 5.

Kao jedina ukrajinska regija s većinskim ruskim stanovništvom i matičnom bazom ruske Crnomorske flote, strateški poluotok novo je bojište Rusije i Zapada o budućnosti Ukrajine.

Krim je bio dio carske i sovjetske Rusije više od 170 godina, dok ga sovjetski lider Nikita Hruščov, etnički Ukrajinac, nije 'poklonio' Ukrajini 1954. godine. Mnogi Rusi nedjeljni referendum vide kao priliku da se ispravi ono što smatraju povijesnom nepravdom.

Ukrajinci, pak, ne misle odustati od svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Misle ga braniti svim diplomatskim i političkim sredstvima. Od vojne su opcije odustali, svjesni da se ne mogu nositi s višestruko nadmoćnijim ruskim snagama. Kijev referendum smatra nezakonitim, a premijer Arsenij Jacenjuk ističe da Ukrajina neće ustupiti ni pedlja zemlje Rusiji.

Po vlastima u Simferopolju, referendum o statusu Krima smatrat će se nevažećim samo u slučaju da odaziv bude manji od 50 posto, a regionalne vlasti očekuju da će premašiti 80 posto. Tisuću i petsto pripadnika krimskih snaga sigurnosti osiguravat će više od 1.200 birališta na dan referenduma. Očekuje se da će troškovi pripreme i provedbe glasovanja iznositi oko 1,8 milijuna dolara. A u ishod, koji bi trebao biti objavljen već u ponedjeljak, malo tko realno sumnja.

Iz kategorije: Hrvatska

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.