Datum objave: 29. Siječanj 2014

Udruga poslodavaca predlaže Vladi da smanji plaće iz proračuna

Diana Ferić
Diana Ferić

Hrvatska udruga poslodavaca predlaže Vladi da smanji plaće koje se isplaćuju iz proračuna za deset posto i tako započne smanjivanje budžetskog deficita po zahtjevu Europske unije, prenosimo s portala Sloblodne Dalmacije.

Poslodavci, prema riječima glavnog direktora HUP-a Davora Majetića, ocjenjuju da samo smanjenje rashoda države dugoročno može stabilizirati njezine financije.

- Sve članice Europske unije Srednje i jugoistočne Europe koje su prošle proceduru prekomjernog deficita smanjivale  su rashode, to se pokazalo sedam puta efikasnijim sredstvom smanjenja deficita od povećanja proračunskih prihoda kroz povećanje poreza ili na druge načine. Kada kažemo da država treba smanjiti svoje rashode, ne mislimo samo na plaće, nego i na ukupne njezine troškove - kaže Majetić.

Stav je HUP-a da ovogodišnje proračunske rashode treba smanjiti za 7,5 milijardi kuna, ne dirajući pritom 2.mirovinski stup.
    
Proučivši iskustva drugih zemalja EU koje su prošle spomenutu proceduru, poslodavci su došli do zaključka da smanjivanje državnih rashoda kroz smanjenje mirovina ne dolazi u obzir, već da je rješenje smanjenje mase plaća koje se primaju iz državnog i lokalnog proračuna.

- Rumunjska i Latvija smanjile su plaće iz proračuna za 20 posto, no mi nismo u rangu s njima po  pitanju budžetskog deficita. Za nas bi, u ovom trenutku, rješenje bilo smanjenje plaća iz proračuna za deset posto – kaže ekonomist Velimir Šonje.  

Komentirajući prijedlog HUP-a za smanjenje plaća, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša ističe da je ministar financija Slavko Linić obećao da daljnjeg smanjenja plaća u državnim službama neće biti.

- Najbolje da se plaće državnih službenika uopće ne isplaćuju! Ne znam da li je Hrvatskoj udruzi poslodavaca poznato da smo se mi za prošlu, tekuću i naredne dvije godine već odrekli 3,2 milijardi kuna na ime božićnica, regresa i drugih prava, pa kada tome dodate lanjsko linearno smanjenje svih plaća državnih službenika za tri posto dolazi se do nekoliko milijardi kuna. Gdje sada uzeti još deset posto? Stvarno ne znam – poručio nam je Pleša.

Ako je prosječna plaća državnog službenika sa srednjom stručnom spremom između 3500 i 4000 kuna, navodi predsjednik SDSLN-a, onda sa daljnjim snižavanjem plaća ljude vodi na prosjački štap.

- Očekujemo da ministar Linić ispoštuje obećanje da smanjenja plaća više neće bita – zaključuje Boris Pleša.
   
Velimir Šonje napominje kako se u Hrvatskoj ne događa ništa neobično u odnosu na druge članice Unije.

- Smanjivanje rashoda nije stvar nečijeg hira, nema tu ideologije i skrivenih interesa, već nužnost koju su prošli i drugi koji su htjeli brzi rast nakon konsolidacije javnih financija. Da je to moguće, svjedoče primjeri Bugarske, Mađarske, Latvije i Rumunjske koje su izašle iz procedure prekomjernog deficita i imaju stope rasta veće od zemalja koje su još uvijek u proceduri – ocjenjuje Šonje, odbacujući tvrdnje da smanjenjem javnih rashoda dolazi do smanjenja BDP-a.
   
I dalje je nepoznanica kako Vlada misli smanjiti proračunski deficit ispunjavajući zahtjeve iz Bruxellesa. U svakom slučaju, Vlada će Komisiji morati iznijeti plan smanjenja deficita, očekuje se da on bude trogodišnji.
    
U tom razdoblju Hrvatska će podnositi tromjesečna izvješća Europskoj komisiji o naporima koje poduzima na smanjenju prekomjernog deficita. Ako se ne bi pridržavala najavljenih mjera, Hrvatska bi došla u opasnost da je se kazni obustavom odobrenih sredstava iz fondova Europske unije. Ta sredstva ne bi propala, već bi se isplatila kada se počne ispunjavati najavljeni plan smanjenja deficita.

Primjer

Godišnja proračunska stavka za plaće u državnim i javnim službama kreće se oko 35 milijardi kuna, a odlazi na plaće ukupno 240 tisuća zaposlenih.

Odatle proizlazi da je prosječna plaća zaposlenog na državnom proračunu oko 12 tisuća kuna bruto, ali prosjek, kao i obično, skriva velike nerazmjere između onih koji ulaze u računicu.

Primjerice, prema podacima sindikata državnih i javnih službi, službenici sa 20 godina radnog staža i srednjom stručnom spremom imaju prosječnu plaća oko 4780 kuna bruto. Očito je kako prosjek dižu plaće na rukovodećim funkcijama u ministarstvima, agencijama, upravama, fondovima i ustanovama.

Procjenjuje se da je vladajuća koalicija od početka mandata postavila oko tisuću ljudi na razna rukovodeća mjesta u državnoj administraciji. Svima njima, ali i članovima Vlade, zaposlenima u Uredu predsjednika Republike i Predsjedniku Republike, kao i saborskim zastupnicima, moglo bi se istoga trenutka smanjiti plaće i za više od deset posto kao primjer vladajućih kako se može smanjivati proračunski deficit.

Šuker i Lesar: Poruke vladajućih neozbiljne i nejasne

Oporbeni zastupnici Ivan Šuker( HDZ) i Dragutin Lesar (Laburisti) neozbiljnim i nejasnim ocjenjuju poruke iz Vlade o mogućim mjerama za smanjenje prekomjernog deficita i u vezi sa skorim rebalansom proračuna, jer svaki dan pričaju nešto drugo.

"Svaki dan pričaju nešto drugo. Oni naprosto nisu svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se Hrvatska nalazi", ustvrdio je Šuker u razgovoru s novinarima u Saboru.

Da su ozbiljni ne bi se 'loptali' svaki dan, rekao je i podsjetio da se do jučer govorilo o uzimanju novca iz drugog mirovinskog stupa, a danas se spominje rashodovna strana.

Premijer Zoran Milanović danas je, naime, na vladinoj konferenciji "Poslovanje, restrukturiranje i ulaganja javnih poduzeća u 2014. godini" najavio nastavak racionalizacija i smanjivanja viška zaposlenih u javnim tvrtkama za dvije tisuće ove godine.

Šuker naglašava kako Vlada mora donijeti političku odluku i s njom upoznati javnost.

"A oni su dvije godine odugovlačili i nisu proveli strukturne reforme koje bi dovele do rekonstrukcije i rashodovne i prihodovne strane i sad su došli u situaciju da nekritički režu, a to nije smisao proračuna", ustvrdio je.

Upitan bi li podržao smanjenje plaća, budući da je današnja poruka iz Vlade da se mora smanjiti trošak države, Šuker odgovara kako je to hipotetičko pitanje na koje se odgovor ne može dati dok se ne vide konkretni prijedlozi.

Ponašanje vladajućih smatra sramotnim jer se i prije mjesec dana, prilikom donošenja proračuna za 2014. godinu, znalo da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita.

"A nismo dobili nikakav prijedlog, ni danas ga nismo dobili. Prema tome što možete podržati ili ne - ovakva neozbiljna nabacivanja nekoga koji se jučer igra s više od milijun ljudi koji su u drugom stupu mirovinskog, danas se igra s 250 tisuća ljudi koji dobivaju plaću iz državnog proračuna, a sutra će nabaciti neku treću ideju", rekao je Šuker te ponovio kako je takav pristup smiješan i neozbiljan.

Upozorava da se takvom porukom stvara jedna depresija u društvu, klima gdje ljudi ne znaju što će pa stoga štede, a na taj se način izravno smanjuje prihodovna strana proračuna.

Vlada bi, ponavlja, trebala sjesti i donijeti političku odluku i izaći s njom u javnost, a onda će hrvatske stranke reći što misle.

Podsjeća pritom da sadašnja vladajuća koalicija nije podržala ni jedan prijedlog u kriznim trenucima kada je on bio ministar financija.

"I dalje tvrdim da je 2009. bila daleko teža godina za Hrvatsku nego danas. Tada nije bilo novca za zadužiti se, a sada ga ima koliko hoćete, samo je pitanje koliko će vas 'oderati' na kamatama", rekao je.

I Lesar upozorava na nelogičnosti koje vladajući iznose govoreći o državnim financijama.

"Danas su najavili da u ovoj godini javna poduzeća moraju investirati 3,2 milijarde kuna više no u prošloj godini, odnosno s 9,2 milijarde kuna investicije podići na 12,4 milijardi kuna. Razgovaralo se i o tome da se dio dobiti iz javnih poduzeća izvuče za krpanje proračuna, a istovremeno traže veće investiranje javnih poduzeća - ako to netko razumije, osim ministra Slavka Linića i stručnjaka u Vladi, molio bih da se javnosti objasni kako je to moguće", rekao je Lesar.

Ponavlja svoj stav da se dio deficita od 7,7 milijardi kuna mora rješavati vraćanjem zdravstvenog doprinosa na 15 posto, a država konačno mora imati hrabrosti pitati HNB koliko ima ostatka novca iz prošle godine te dio toga "staviti u državni proračun". "HNB ne može biti sveta krava koja živi sama za sebe u državi", poručuje.

Poručuje i da je bavljenje samo deficitom, bez rasta i razvoja, "samoubojstvo bilo koje vlade, pa tako i liberalne Zorana Milanovića".

Iznosi pritom i najnovije podatke o padu industrijske proizvodnje u prosincu na godišnjoj razini za 2,8 posto, a mjesečnoj za 2,3 posto. "A ovim se problemom nitko ozbiljno ne bavi, pa čak ni Hrvatska udruga poslodavaca", upozorava Lesar.

Iz kategorije: Hrvatska