Srijeda, 06 Rujan 2017 11:17

Jeste li znali?:Njemačke novinare 1937. oduševila Jadrija, prva fotografija Prvić Luke

Napisala: 
Jeste li znali?:Njemačke novinare 1937. oduševila Jadrija, prva fotografija Prvić Luke

Njemački novinari su 1937. godine novinari ishvalili kupalište Jadriju kao mjesto „koje pruža neočekivani i ugodan odmor daleko od nesnosne gradske zaparine i prašine“ dok kojeg se dolazi „za 15 časaka malim i udobnim društvenim parobrodom“?
Njemački novinari koji su bili na proputovanju kroz Šibenik zadržali su se na Jadriji duže nego što su planirali zbog „ugodne hladom obdarene šumice sa sjedalicama i stolovima za odmor, spravama za tjelovježbu, dječjim igralištem i bogato opskrbljenog buffeta gospodina Lozića s odličnim toplim i hladnim jelima te izvrsnom domaćom kapljicom koju zovu Maraština“. Novinari su smatrali da bi u Njemačkoj bilo zainteresiranih ulagača u izgradnju ljetnikovaca i modernih pansiona za strance „kada bi im šibenska općinska uprava približila krasote Jadrije“.

 

Prva fotografija Prvić Luke

Najstariju poznatu fotografiju Prvić Luke 1859. godine snimio je franjevac Dragutin Antun Parčić, znameniti hrvatski glagoljaš, leksikograf, jezikoslovac i fotograf.
Dragutin Antun Parčić rođen je u Vrbniku 1832. Nižu samostansku gimnaziju franjevaca trećoredaca glagoljaša polazio je od 1843. do 1851. godine u Glavotoku na otoku Krku, a zatim i novicijat nakon kojeg je upisao studij bogoslovije na središnjem nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu ''Zmajević'' u Zadru. Svoju Mladu misu služio je na Uskrs 1855. godine u Prvić Luci . Do 1857. godine boravio je u samostanima u Prvić Luci, na Galevcu kod Preka, u Zadru te na Krku i Glavotoku, a 1859. godine postao je župnik u mjestu Prvić Šepurinama na otoku Prviću. Bio je svestrani erudit i poliglot, bavio se znanošću, a strast mu je bila fotografija. Njegova najstarija sačuvana i datirana fotografija upravo je ona koju je 1859. godine snimio u Prvić Luci.
Parčić je bio prvi franjevac koji je u nekom samostanu imao svoj fotografski laboratorij i atelijer. Bavio se kartografijom i botanikom, izučavao je glagoljicu i sam je lijevao slova da bi se knjige mogle tiskati na starohrvatskom jeziku.
Vlastiti prijevod 1. pjevanja Danteova Pakla objavio je 1875. godine. Zajedno s Augustom Šenoom i mnogim drugim istaknutim književnicima slijedio jeZagrebačku filološku školu i korijenski, a ne Vukov način pisanja.
Svoj „Riečnik talijansko-slovinski (hrvatski)“, tiskao je u Zadru godine 1868. godine, a djelo „Grammatica della lingua slava (illirica)“ 1873. godine.
Njegova „Gramatika hrvatskog jezika“ bila je prevedena na francuski jezik i tiskana u Parizu 1877. i 1904. godine. Njegov život i djela tek su u posljednje vrijeme počeli dobivati zasluženo mjesto u plejadi hrvatskih velikana.
 

Objavljeno u Volim Šibenik
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!