Datum objave: 17. Siječanj 2017

Molekularni biotehnolog Ivan Lugović,porijeklom Šibenčanin uspješan u aquascapingu

Diana Ferić
Diana Ferić

 Šibenčanin porijeklom Ivan Lugović, molekularni biotehnolog  i bivši vaterpolist bavi se aquascapingom, malo poznatim umjetničkim aranžiranjem biljaka i kamenja u akvariju, i u tomu je vrlo uspješan. Nedavno je pobijedio na natjecanju u Velikoj Britaniji “UK Aquatic Plant Society Hardscape Challenge 2016.” sa svojim kamenim pejsažom, reklo bi se tipičnim dalmatinskim kršem.
Tekst o njemu objavljen je u Jutarnjem listu i prenosimo ga u cijelosti:

 

Što su muškarci bez svog hobija, kada ih obuzme ona strast koju dječaci imaju dok skupljaju sličice nogometaša ili dok skupljaju neke igračke sve do posebnih izdanja kolekcija. Hobi je samo njihov specijalni trenutak u danu, igranje koje stvara nove svjetove, a poneke dovede do znanstvenih i drugih otkrića...
Naravno, i žene imaju svoje hobije, ali sad nas priča vodi k jednom muškarcu, Ivanu Lugoviću, koji je svoj hobi razvio do razine da je počeo osvajati prve nagrade na svjetskim natjecanjima. Sve skupa i nema neke veze s muško-ženskim odnosima, nego s onom dječačkom strašću. Ivan Lugović, nekadašnji profesionalni igrač vaterpola i molekularni biotehnolog po struci, bavi se aquascapingom, kod nas gotovo nepoznatim hobijem.
- Aquascaping je umjetničko aranžiranje biljaka, grana i kamenja da bi se postigao harmoničan i oku ugodan prizor u akvariju. Tako uređen akvarij predstavlja malo umjetničko djelo koje će ukrasiti dnevni boravak, radni prostor ili sobu. Da biste ga stvorili, potrebno je imati želju i znanje, kreativnost i inspiraciju, osvrnuti se oko sebe jer priroda je nit vodilja kod kreiranja aquascapea - kaže Ivan Lugović, kojeg smo posjetili u zagrebačkom kvartu Sigečica, gdje stanuje s obitelji.

- Aquascaping je umjetničko aranžiranje biljaka, grana i kamenja da bi se postigao harmoničan i oku ugodan prizor u akvariju. Tako uređen akvarij predstavlja malo umjetničko djelo koje će ukrasiti dnevni boravak, radni prostor ili sobu. Da biste ga stvorili, potrebno je imati želju i znanje, kreativnost i inspiraciju, osvrnuti se oko sebe jer priroda je nit vodilja kod kreiranja aquascapea - kaže Ivan Lugović, kojeg smo posjetili u zagrebačkom kvartu Sigečica, gdje stanuje s obitelji.


Kako se uopće počeo baviti ovim hobijem?

- Supruga Iva je spasila nekoliko kornjača. Gledao sam kako da ih kvalitetno udomimo, ali na tržištu su se samo nudile hala posude s jednom palmom, nije mi sve to izgledalo baš humano. Onda sam im kupio akvarij, ali bilo mi je nekako glupo vidjeti kornjače kako plivaju unutar praznih staklenih zidova, pa sam prvo stavio unutra kamenčiće, pa neko drvo, pa biljke... I tada kada sam u akvarij dodao biljke, dogodio se klik, sve me jako zainteresiralo - priča Ivan Lugović.
Uskoro je u Google utipkao “biljni akvariji” te se iznenadio kad je tražilica izbacila čitav jedan za njega dotad nepoznat svijet, pa je surfao i surfao i pronašao podgrupu koja se zove aquascaping.
- Sve izgleda kao da je netko snimio odlične fotografije prirode, ali zapravo se radi o akvarijima. Imao sam tada, bilo je to prije šest godina, dosta slobodnog vremena i pomislio: ‘Ako drugi to mogu doma raditi, mogu i ja’. Sve me to obuzelo, progutao me čitav taj svijet. Provodio bih dnevno po deset sati skupljajući informacije, proučavajući detalje, probavajući.

S vremenom sam sagradio jednu razinu znanja. Pomoglo je što sam po struci biotehnolog jer stvaranje akvarija ovisi o mnogim tehničkim pojedinostima i izračunima - objašnjava.

Najviše ga je očaralo, dodaje, što su takvi akvariji biološki zatvoren sustav. Proces nastanka je složen. Treba imati podlogu, na koju dolaze biljke koje treba gnojiti pod vodom. No, to nisu samo biljke, unutra žive i alge, bakterije koje trebaju određene elemente da bi napredovale ili da bi ih se suzbilo. Da bi sve izgledalo lijepo, mora se upotrebljavati ugljični dioksid, difuzirati mjehuriće. Nužan je, kako kaže, i balans svjetla u akvariju.

 

POSEBAN EFEKT

 

- Svijet koji se stvorio ograničen je akvarijem koji ima svoju dubinu te se vizualno, geometrijski treba poigrati da bi se postigao poseban efekt. Važna je na kraju prezentacija, kako sve izgleda, te fotografiranje. Na natječaje se prvo šalju fotografije - objašnjava Lugović.
Od ribica u svojim akvarijima koristi malene ribice i jatašice, za koje stvara mjesta na kojima se dobro osjećaju.
Kada je počeo proučavati aquascaping, potaknulo ga je dodatno otkriće da je jedan Hrvat već izuzetno uspješan u aquascapingu - Stjepan Erdeljić, koji je sa svojim akvarijima 2012. osvojio pedeseto, pa godinu dana poslije osmo mjesto u svijetu.
- Aqascapingom se bavi mnogo ljudi, to je čitava jedna subkultura. I u Hrvatskoj ima dosta ekipe, nešto je manje cura, iako je ono što one rade predivno, no mislim da odustaju zbog tehničkog dijela čitave priče - kaže Lugović.
Uskoro se uključio na forume o toj temi, posebno na portalu “HRaquascape.org”, koji mu je pružio platformu za učenje i razvoj, na kojoj je i sam aktivan i sad kao administrator dijeli svoje znanje. Povremeno drži i predavanja.
Oduvijek je volio prirodu, kao mali je donosio kukce doma, radio vivarije u teglama, lovio morske ribice i držao ih po kući.
Ivan Lugović, čiji je otac podrijetlom iz Šibenika, rođen je u Zagrebu 1979. Tu provodi rano djetinjstvo, a potom se seli u Primošten, gdje je odrastao. Sada je ponovno u Zagrebu.
- U Primoštenu su me zvali purger, a u Zagrebu me zovu dalmoš. Zbog toga sam ispao izuzetno prilagodljiv - smije se Ivan Lugović.
Njegovi roditelji su zadali program - dječak će učiti svirati jedan instrument i baviti se sportom. Klavir je učio u osnovnoj glazbenoj školi. U sportu izbor je pao na vaterpolo. Igrao je beka.
- Počeo sam u Solarisu kao klinac, pa sam kasnije igrao u Medveščaku, u prvoj ligi. Nakon što sam diplomirao molekularnu biotehnologiju, otišao sam u Australiju igrati za Fremantle Mariners u Pethu, bili smo prvaci Australije. Potom sam dvije godine igrao u Italiji u profesionalnoj ligi i za kraj malo u Jadranskoj ligi - priča Lugović.

Taj period života gleda kao odlično iskustvo u kojem je vidio svijeta, naučio jezike.
- Nisam dogurao do reprezentacije, ali bio sam dovoljno dobar da budem zanimljiv klubovima i da se mogu izvan domovine time baviti neko vrijeme - kaže Lugović.
Sa 30 godina prestaje se baviti profesionalno sportom i zapošljava se kao stručni suradnik u farmaceutskoj industriji. Upoznaje i buduću suprugu Ivu, koja je također biotehnolog i s kojom je nedavno dobio i kćerku.
Prvi profesionalniji akvarij napravio je prije tri godine, otprilike u isto vrijeme kad se rodio i njegov sin Vid. Bio je to akvarij dimenzija 90x45x45 cm, s kojim je osvojio prvo mjesto na hrvatskom natjecanju, HAS Contest 2104. Sadržavao je kvarcni pijesak, kamen s Krka te akvarijske biljke Hortilaba, s kojim surađuje.
- Za hobi je dobro što sam po prirodi metodičan, nisam pretjerano užurban i prihvaćam sugestije - kaže.

 

SMREKA IZ DALMACIJE

 

A gdje se bavi svojim hobijem?
- Sve nastaje ovdje u stanu. No, pribor držim u podrumu, na sreću sam sistematičan, ne ostaje za mnom gomila stvari razbacanih po podu. I tako svoje kutije nosim gore pa dolje, navikao sam se već - smije se.
Zadivio sam britanske ljubitelje ribica jer sam im akvarije uredio tipičnim dalmatinskim kršem”
Iza njega je nekoliko osvojenih domaćih i stranih natječaja za akvarije. Trenutno u stanu slaže akvarij koji je u procesu nastajanja i koji radi u suradnji s Hortilabom te sadrži 25 košarica bilja. Za bazu ima smreku, koju je našao u Dalmaciji. No, to drvo lagano ispušta boju pa je u sustav za filtraciju bilo nužno dodat aktivni ugljen koji ju usisava. A da se na drvo ne skuplja sluz i da sve bude “kao iz časopisa”, zaslužan je odred za čistoću, pužići koji vole jesti zelenu algu, Ancitusi koji jedu sluz s drveća, kozice koje srede čupave i nitaste alge i Otocinclusi koji jedu sve. Ispod akvarija u ormaru skrivena je tehnika, boce s ugljičnim dioksidom.

- Novi aquascape koji radim je pokušaj imitacije podvodnog pejzaža s isprepletenim korijenjem drveća i bujnom vegetacijom u nature stilu, ideja nije posve originalna, ali nastojim dati svoj pečat. Glavni stanovnici bit će prekrasne ribice Amber tetre (Hyphessobrycon amandae), koje se s dva centimetra savršeno uklapaju u dimenzije akvarija - opisuje Ivan Lugović paralelni svijet koji je u nastanku u njegovu dnevnom boravku.
Nedavno je napravo akvarije za neke trgovine, a želja mu je dizajnirati i veće komercijalne akvarije.

 

 

Iz kategorije: Volim Šibenik