Petak, 09 Prosinac 2016 14:58

UPOZNAJTE ŠIBENČANE KOJE POZNAJETE:Mira Lepur, pijanistica, stručnjakinja za EU, ravnateljica Županijske razvojne agencije

Napisala: 
UPOZNAJTE ŠIBENČANE KOJE POZNAJETE:Mira Lepur, pijanistica, stručnjakinja za EU, ravnateljica Županijske razvojne agencije

Kada se netko sa zavidnim karijerom u inozemstvu inozemnim i visokim obrazovanjem stečenim u respektabilnim europskim institucijama te štovanja vrijednim međunarodnim referencama vrati živjeti u svoj rodni grad, u Šibenik, u doglednoj budućnosti vjerojatno će biti normalno i uobičajeno toliko da neće biti vrijedno spomena, a kamoli medijske pozornosti. Međutim, takav životni i profesionalni potez danas je prvorazredna senzacija. Povratak iz inozemstva i nastavak karijere u Hrvatskoj, štoviše u Šibeniku izaziva čuđenje i znatiželju. Takvih je slučajeva malo. Govori se isključivo o odlasku mladih, pametnih i školovanih, o odljevu mozgova... Suprotni primjeri su raritetni, iznimke koje čak ni ne potvrđuju pravilo.
U tu malobrojnu, gotovo endemsku, kategoriju pametnih i školovanih Hrvatica i Hrvata koji su se vratili u Domovinu da bi tu živjeli i radili pripada Mira Lepur, akademska glazbenica, profesorica klavira, stručnjakinja za međunarodne odnose, koja je ostvarila zavidnu europsku karijeru. Ona se s dužnosti konzultantice u Općoj upravi za zapošljavanje i socijalne poslove Europske komisije u Bruxellesu vratila u Šibenik u prihvatila posla ravnateljice Razvojne agencije Šibensko – kninske županije. U njezinom CV piše da su joj međunarodni odnosi, geopolitika, međunarodno pravo, diplomatsko i konzularno pravo, komunikacijske vještine, međunarodne financije i međunarodni ekonomski odnosi uža specijalnost, a da se u vezi s tim služi znanjem o Europskoj politici te tehnikama pregovaranja, vanjskih odnosa Francuske, Njemačke i Velike Britanije te da govori četiri strana jezika. Ta je znanja stekla studirajući na Institutu za međunarodne odnose Sveučilišta Marc Bloch u Strasbourgu u Francuskoj i to joj je, za sada, odredilo karijeru za koju je iskustva stjecala u europskim institucijama.

 

 

 

Od pijanistice i akademske glazbenice do stručnjakinje za međunarodne odnose

Mira Lepur je u svijet krenula kao darovita glazbenica. Na glazbenoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine stekla je zvanje akademske glazbenice, pijanistice i profesorice klavira. Glavni su joj predmeti bili klavir, komorna glazba, povijest umjetnosti i psihologija. Iz Zagreba je otišla u Richard Strauss Konservatorium u Munchenu gdje je 2003. godine završila postdiplomski studij klavira, a iste je godine upisala studij međunarodnih odnosa na Institutu za međunarodne odnose Sveučilišta Marc Bloch u Strasbourgu u Francuskoj na kojem je diplomirala 2005. godine. Ali nije na tomu stala nego je odmah upisala poslijediplomski studij multikulturalizma i međunarodnih koji je završila 2007. godine. Spojila je nespojivo, klasičnu glazbu i međunarodne odnose, geopolitiku, upravljanje međunarodnim razvojem, ekonomskom inteligencijom, multikulturalizmom, međunarodnim pravom... One koji je poznaju ne čudi što danas ima interes za niz naočigled nespojivih aktivnosti. Uz svoj posao svira klavir i gitaru, bavi se jazz pjevanjem i plesom , ali i tenisom i jedrenjem...

 

Povratak u domovinu, u zavičaj

Mnogima je teško shvatiti zašto se netko mlad, s dvije diplome i zavidnom međunarodnom karijerom želi vratiti u Šibenik?

Povratak u domovinu, u zavičaj natrag obitelji, svom gradu Šibeniku, prijateljima iz djetinjstva nikad nije bilo nešto posve isključeno iz mojih razmišljanja. Naprotiv, uvijek sam se rado vraćala toplini doma, uživala u sjaju Dalmacije, veselila se druženjima s ljudima... Svi razlozi koje navodite nisu promijenili ama baš ništa od tog osjećaja ...

Pretpostavljamo da odluka nije bila laka. Jeste li požalili i preispitujete li još to što ste se odlučili vratiti?

Nastojim nikad ne žaliti zbog donesenih odluka. To sam sama sebi jednom davno obećala. Vjerujem da su odluke, kakve god one bile, odraz vremena i konteksta stvari u kojem se donose i treba ih takve prihvatiti.. Jednostavno se trudim djelovati što je moguće bolje u datom kontekstu ...Vrijeme će pokazati...

Kći ste poznatog šibenskog managera. Smatrate li to opterećenjem jer sigurno ima onih koji će reći da ste posao dobili preko veze?

Svjesna sam da ima ljudi koji donose zaključke bez da su se informirali o onome o čemu govore... A što se tu može? To je valjda dio ljudske psihe i tome ne pridajem veliku važnost.
S druge strane, osobno nisam čula takve komentare te moram priznati da sam u Šibeniku oduvijek imala samo pozitivna iskustva.

Jeste li se bili odlučili pošto – poto vratiti ili je presudio natječaj za ravnatelja Razvojne agencije Šibensko – kninske županije?

Često i neki nepredviđeni detalji utječu na donošenje krupnih životnih odluka. Natječaj za ravnatelja Razvojne agencije doživjela sam kao izazov i poticaj da razmišljanja o povratku doma pretvorim u konkretnu odluku.

 

Hrvatske slabosti imaju i neke zapadne europske države

Predstavite nam ukratko što ste do sada radili i kako to iskustvo možete primijeniti u Šibeniku?

Nakon obrazovanja u Zagrebu, Munchenu i Strasbourgu, karijeru sam započela u Bruxellesu gdje sam se bavila europskim politikama, programima i projektima. Radila sam u nekoliko različitih organizacija i to u privatnom i javnom, europskom, sektoru gdje sam stekla znanja od strateškog planiranja, istraživanja tržišta, analiza politika, predstavljanja interesa tvrtki, analiza poslovanja tvrtki do rada na konkretnim programima i projektima financiranih iz EU programa. Sva ova iskustva aktivno primjenjujem na novom poslu: bavim se strateškim planiranjem, organizacijom poslovanja, EU projektima, a učim i neke nove vještine... U zadnjih nekoliko mjeseca otkako sam u Razvojnoj agenciji pokrenuli smo nove radne procese, informatizirali poslovanje, sređujemo interne baze podataka, bavimo se strateškim planiranjem, osvježavamo strategiju komunikacije s građanstvom i niz drugih poslova

Jeste li se bojali nekih hrvatskih „dječjih bolesti“ poput neefikasnosti, tromosti sustava, nedovoljnog uvažavanja znanja i stručnosti?

Ne bih rekla da sam se bojala. Znala sam kuda idem i bila sam pripravna da ću zateći neke od tih slabosti... Vjerujte da je učinkovitost administracije i u nekim državama zapadne Europe velika boljka. I tamo ima kompliciranih procedura, neučinkovitog zakonodavstva, dugotrajnosti postupaka, visokih davanja državi... Naše, kako kažete, „dječje bolesti“ nisu neka naša specifičnost. No, činjenica je da nam ovdje u Hrvatskoj svima jako puno vremena odlazi na administraciju, zbog čega onda često pate drugi segmenti poslovanja. U svakodnevnom radu sa svojim suradnicima, nastojim praktično sagledavati prepreke i iznalaziti rješenja unutar okvira koji nam je svima postavljen. Nije lako, ali nas to ne smije obeshrabriti.
 Konkretan doprinos razvitku i gospodarskom boljitku županije

 

 

Kakva su vaša prva iskustva, što Vas je dočekalo u Županijskoj agenciji?

Kao što sam se pripremila na određene slabosti sustava, tako sam naišla i na pozitivna iznenađenja. Spomenula bih tako svoje kolege u Razvojnoj agenciji i Županiji koji su izuzetno susretljivi, srdačni i kooperativni mladi ljudi. Profesionalno smo se razvijali u različitim okruženjima, ali smo spremni učiti jedni od drugih i prilagođavati se, a to je najvažnije. Shvaćam da je prilagodba potrebna s obje strane i mislim da smo na najboljem putu ka uspješnoj realizaciji naših planova. Sa zadovoljstvom dolazim na posao i hvatam se posla, sa zadovoljstvom surađujem sa svojim kolegama... dakle do sada imam samo dobra iskustva.

Koliko se to što sada radite razlikuje od onoga što ste do sada radili u uredima EU?

Na svakom novom poslu sam nešto novo naučila i na svakom sljedećem sam primjenjivala prethodno naučeno. Isto radim i sada u Agenciji. Organiziram poslovanje djelatnika, koordiniram aktivnosti, komuniciram s vanjskim dionicima i u suradnji s kolegama odlučujem o strateškim prioritetima Agencije. Svim ovim sam se u većoj ili manjoj mjeri bavila i na prethodnim poslovima... Ono što ovaj posao razlikuje od svih drugih je to što ovog puta svojim djelovanjem konkretno doprinosim razvitku i gospodarskom boljitku Šibensko - kninske županije. Malo je toga što se može usporediti s osjećajem zadovoljstva kojeg donosi rad na razvitku i boljitku svoga zavičaja


 

 

Je li EU OK? Ovisi o tomu koga se pita.

Možete li usporediti život i rad u Strasbourgu i Bruxellesu i Šibeniku?

Dok veliki gradovi nude nesumnjivo više sadržaja, od onih obrazovnih do sportskih, umjetničkih, zabavnih..., mali gradovi imaju šarm bliskosti, svi vas poznaju, vi poznajete sve, pa se onda svi brinu o svakome. Od svih gradova Bruxelles mi je u srcu ostavio najveći trag i tamo samo ostavila najveći dio sebe. To je grad specifičan po visokom udjelu stranaca u strukturi stanovništva, a što ga mladim ljudima čini posebno privlačnim i atraktivnim. Na stažu u Europskoj komisiji bila sam jedina Hrvatica. Možete zamisliti s kolikom sam se znatiželjom i užitkom družila s ljudima iz drugih zemalja, drugih kontinenata, upoznavala se s njihovom kulturom, običajima, glazbom... Bruxelles mi je u tom pogledu dao neizmjerno puno... Ipak nakon nekoliko godina, zahtjevnost poslova s napretkom u karijeri obično raste, vremena za privatan život, a time i bavljenje različitim aktivnostima sve je manje, krug ljudi s kojima ste se družili se vidno sužava, a život sadržajno postaje sličniji onome u malom gradu. Uz sve sadržaje koje grad nudi, ostaje vam vremena za posao,obitelj i eventualno nekoliko dobrih prijatelja... sve drugo je na čekanju do godišnjih odmora kad ste obično toliko umorni da jedva čekate da se dobro naspavate. Jedna moja prijateljica je u polušali rekla: trudiš se i mučiš, napreduješ u karijeri da bi mogao dobit godišnji i na kraju na miru loviti ribe, a što si mogao i bez svega toga

Jesu li naša očekivanja o EU prevelika ?

Ovisi o tome koga pitate. Koliko sam upoznala eurofila, toliko sam upoznala i euroskeptika. Eurofili u pravilu očekuju puno, euroskeptici ništa... Smatram da bi se u Hrvatskoj moglo napraviti puno više po pitanju informiranosti građanstva o Europskoj uniji što bi definitivno pridonijelo realnijem sagledavanju i realnijim očekivanjima od našeg članstva u Europskoj uniji. Osobno smatram da kao u svakoj zajednici i u Uniji postoje neke malo više pozitivne i neke malo manje pozitivne stvari. Europa će nam biti od koristi u onolikoj mjeri u kojoj sami budemo znali iskoristiti ono što pruža. Zalud nam jedinstveno Europsko tržište ako nemamo što na njemu odraditi ili prodati. Ne koriste nam ni Europski fondovi ako ne znamo kako iz njih povući sredstva za projekte. Novi kontekst zahtijeva drugačije ponašanje. Oni koji to shvate prije bolje će proći.

Smeta li Vas to što mnogi građani još uvijek ne prepoznaju ulogu i značaj institucije kojoj ste na čelu i hoćete li s tim u vezi išta mijenjati?

Razvojna agencija postoji prvenstveno kako bi pružila pomoć jedinicama lokalne samouprave u apsorpciji financijskih sredstava za provedbu projekata te kako bi provodila projekte od strateškog od značaja za Šibensko-kninsku županiju. Mnogima nije jasno što to zapravo znači i o kojim se to projektima radi. Ljudi često imaju i krivu percepciju o uslugama koje im Agencija može pružiti pa stoga i nerealna očekivanja. Često ju zamjenjuju za poduzetnički centar ili instituciju za pomoć poduzetnicima, a što je samo jedan mali segment poslovanja.
Trenutno izrađujemo Strategiju razvoja ŠKŽ, pripremamo nekoliko novih projekata, definiramo i osmišljavamo nove aktivnosti unutar sektorskih djelatnosti te gradimo sustav koji će kontinuirano biti servis jedinica lokalne samouprave i relevantnih regionalnih dionika. Ciljevi su ambiciozni i zahtijevaju puno truda, rada i strpljenja. Ipak, nadamo se najboljem. Istodobno radimo i na boljem informiranju javnosti o našoj ulozi i djelatnostima, a uskoro će se o tome moći više pročitati na našoj novoj web stranici te društvenim mrežama. Krajem siječnja održat ćemo info radionice za jedinice lokalne samouprave, a tijekom cijele 2016. godine i za druge zainteresirane dionike pa i šire građanstvo.

 

Jednostavno volim Šibenik

Najprije ste diplomirali klavir na Glazbenoj akademiji u Zagrebu i onda se okrenuli nečemu potpuno drukčijem. Zašto?

Klavir je dio moje nutrine i nikad mu zapravo nisam okrenula leđa. U potpunosti uživam u svom drugom zanimanju, a klavir mi i dalje predstavlja utočište i izvor snage kojem se uvijek vraćam. Moja današnja veza s glazbom vrlo je prisna, intimna i duboka... Moj mali svijet u svijetu u kojem živim.

Kako ste se snašli u Šibeniku i kako provodite slobodno vrijeme?

Još uvijek se kućim i profesionalno i privatno. Prvi tjedni su prošli izuzetno aktivno na profesionalnom planu. Odradila sam jako puno sastanaka, informiranja o projektima, poslovanju, prilikama, kontekstu, djelovanju Agencije... Tek sam se proteklih blagdana malo opustila, ponovo uhvatila klavira, uživala u suncu, šetnjama, shvatila da sam ponovo na Jadranu... i drago mi je sve to jer... ja jednostavno volim Šibenik.

 

Tekst je objavljen u 10. broju časopisa "Volim Šibenik"


 

Objavljeno u Volim Šibenik
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!