"Kako je Šibenik stvarao Hrvatsku ratnu mornaricu 1991. godine" naziv je prezentacije koju su večeras sa svjedocima tih događanja u Gradskoj knjižnici u Šibeniku organizirali učenici šibenske gimnazije, uz mentorstvo profesorica povijesti Irene Sučić i Jasminke Paić. Održana je u sklopu službenog programa obilježavanja 25. obljetnice bitke za Šibenik i 25. obljetnice osnivanja Hrvatske ratne mornarice. Šibenski gimnazijalci svake godine organiziraju prezentacije svojih istraživanja o Rujanskoj bitci za Šibenik i Domovinskom ratu. Gosti su ovog puta bili Nikola Vukošić, tadašnji načelnik Policijske uprave šibensko kninske, Marko Koštan, Stipe Čatlak i Ivica Klisović, djelatnici tadašnjeg Mornaričko tehničkog remontnog zavoda koji je bio pod upravom JNA, Vinko Peran koji je do srpnja 1991. godine bio djelatna osoba u JRM te novinar Stanko Ferić.
Glavna tema bili su podvizi djelatnika Remontnog brodogradilišta Šibenik koji su, riskirajući svoje živote, u neprijateljskom okruženju, jer je Remont još tada bio u rukama JNA, i prije Rujanske bitke za Šibenik, konspirativno djelovali u tom poduzeću pomažući policiji i Zboru narodne garde, pa su čak proizvodili i bombe, a onda su isto tako, uglavnom se samoorganizirajući, primorali mornare i časnike na brodovima JRM koji su tada bili u tom remontnom brodogradilištu da se predaju, a brodovi su prešli u hrvatske ruke. Prije toga su sabotirali radove na tim brodovima, izmišljajući razne kvarove i odugovlačeći popravke, kako ne bi isplovili prije akcije preuzimanja. U vrijeme Rujanske bitke za Šibenik njih šest – sedam je na predaju nagovorilo najprije mornare, a kasnije i oficire jasno im kazavši „Ili vi ili mi“, s obzirom na to da je situacija u Mandalini koja je bila odsječena, bez struje i vode, s 350 civila u potkopu bila neizdrživa.
Njih više od 100, zarobilo ih u mandalinskom potkopu, a potom ih tajno, brodom prebacilo na šibensku rivu gdje ih je preuzelo zapovjedništvo obrane Šibenika. Tako omogućili su da u hrvatske ruke prijeđe tridesetak ratnih brodova koji su bili temelj nastajanja Hrvatske ratne mornarice, a početkom 1992. godine su, po naredbi Ministarstva obrane prebačeni i splitsku Loru, što šibenskim herojima nije baš bilo po volji. Nikola Vukošić je istaknuo da u to vrijeme samo šibenska luka na Jadranu nije bila blokirana i da se morem u šibenskom akvatoriju slobodno plovilo zahvaljujući baterijama na Žiriju, u Zečevu i Kruščici te na murterskom brdu Raduč o kojoj se malo zna. Zahvaljujući videosnimci koju je snimio šibenski gimnazijalac Danijel Ferić sudionici te prezentacije upoznali su i priču u hrabrosti tribunjskih ribara koji su i tajnosti evakuirali municiju i ročnike s baterije na Žirije dok JNA nije ni znala da je ona prešla u hrvatske ruke, bacali mreže ispred šibenske luke kako ratni brodovi iz Remonta ne bi mogli isploviti te sa svojim kolegama iz Murtera evakuirali tri manja ratna broda i tako su bili preteča Hrvatske ratne mornarice.
Za šibenske gimnazijalce koji su bili najveći dio publike bio je to pravi živi sat zavičajne povijesti koji su pratili s posebnom pozornošću tako da u dvorani sve vrijeme nitko nije pisnuo. Velikim pljeskom nagradili su i šibenskog novinara, ratnog izvjestitelja Stanka Ferića koji im je na slikovit način ispričao koju snagu su tada imali novinarski tekstovi, a za Rujansku bitku za Šibenik kazao je da je bila tako dobro organizirana i uspješna da je i pukovnik Slavko Lisica, zapovjednik postrojbi JNA koje su napadale Šibenik i Vodice u svojim izvješćima odao priznanje hrvatskoj strani. Kada je riječ o polemikama dokle su mogli dobaciti topovi sa Žirija kazao je da je to nevažno jer su oni zapravo, slikovito rečeno, imali domet do Beograda.
Vrijedne podatke sa sagledavanje načina osnivanja Hrvatske ratne mornarice koja je rođena u Šibeniku od osvajanja ratnih brodova do formiranja prvih posada HRM na njima iznio je Vinko Papak, da bi Nikola Vukošić, upitan koju poruku može poslati mladim naraštajima kazao da nas Domovinski rat učio kako je u svakom ratu i obrani najvažniji narod koji je glavna snaga i da to svaka vlast mora shvatili i primijeniti i u budućnosti.
Povijesni kontekst u kojem se odigrala Rujanska bitka za Šibenik vrlo je sažeto i dojmljivo predstavio gimnazijalaca Ante Meić Sidić, a sve su „začinile“ članice gimnazijske ženske klape Gimnazijalke. Njihova članica Antonela Šupe je na početku otpjevala hrvatsku himnu,a sve su zajedno na kraju otpjevale šibensku baladu.
