Nakon božićnih i novogodišnjih praznika, kuglice i jaslice su spremljene, a borovi i jelke su mjesto našli na ulici. Vesele blagdanske prizore zamijenile su tužne slike gradskih ulica, prepunih odbačene prirode. U velikim hrvatskim gradovima komunalne službe mole građane da jelke ne bacaju u smeće nego da ih odlažu na zelene površine odakle će se odvesti i kompostirati. Grad Osijek tako već nekoliko godina organizirano odvozi i reciklira odbačene božićne jelke. Obradom na gradskom deponiju dobiva se kompost od smreke koji služi rasadnicima za nova drvca, a primjer Osijeka slijede i u Varaždinu.
Grad Šibenik naprotiv, nema mogućnost kompostiranja organskog otpada pa se jelke i borovi odvoze na Bikarac gdje leže dok ne istrunu.
Kompostiranje tek u trećoj fazi projekta Bikarac
Neven Periša, rukovoditelj higijenskog sektora Gradske čistoće kazao nam je da će kompostiranje ovakvog otpada biti moguće nakon dovršetka treće faze projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Bikarac u sklopu izgradnje postrojenja za mehaničko biološku obradu otpada. Projekt Bikarac je pred početkom druge faze radova koja podrazumijeva izgradnju dvaju pretovarnih stanica u Oklaju i Pirovcu, te kupnju dvaju specijaliziranih vozila, što znači da kompostiranje otpada neće biti moguće u narednih nekoliko godina.
„Još ne postoji efikasan sustav odvajanja otpada kojim bi se biljni i organski otpad odvajao od ostalog pa kompostiranje za sada i nema previše smisla“, kazao nam je Periša koji smatra da bi poduzeću Zelenilo dobro došlo ulaganje u izgradnju kompostane s obzirom da ta firma više radi s biljnim otpadom od Čistoće.
Tko je dužan odvoziti božićne jelke?
„Inače, Gradska čistoća nije dužna odvoziti otpad koji se nalazi izvan kontejnera, ukoliko se ne radi o krupnom otpadu. Ipak, jelke i borove smo skupili odmah nakon Blagdana Tri kralja. Druga je stvar što građani odmah upiru prstom u Čistoću kad vide smeće rasuto pokraj kontejnera, a nitko se ne pita zašto se ono uopće baca okolo“, upozorio je Periša.
Kompostiranje je stara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada koji inače čini preko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. Neadekvatnim zbrinjavanjem zelenog otpada se potiču procesi truljenja što dovodi do stvaranja neugodnih mirisa, a njegovim paljenjem stvara se dvostruka šteta- uzaludno se troši kisik i onemogućuje povratak hranjivih tvari u tlu.
