Sljubljivanje gastro ikone šibenskog kraja, pidoće i isto tako poznate i po ovom podneblju prepoznate vrste vina, debita, na večerašnjoj manifestaciji pod nazivom „Pidoće i Debit se vole” koja je održana na trgu ispred zgrade Šibensko – kninske županije bio je „pogodak u sridu”, četvrtu godinu za redom. Gostiju je bilo puno, a među njima smo uočili i turiste, ali i posjetitelje iz susjednih županiji, ali i iz Zagreba. Pet eura koštala degustacijska porcija pidoća, a tri eura bio je dec Debita za sljubljivanje.
„Ovo sada već spada u tradiciju. Ljudi su od prvog puta dobro prihvatili ovu manifestaciju i vraćaju joj se, a drago mi je i što smo uspjeli povezati uzgajivače pidoća, ugostitelje i vinare iz cijele županije. Nažalost ovo je završna godina ove manifestacije, naročito na ovoj lokaciji, morat ćemo tražiti nova rješenja. Vidjet ćemo kako će to biti ubuduće, u suradnji s Turističkom zajednicom županije, čiji je ovo izvorno i projekt, vjerojatno ćemo ga nastaviti kroz aktualni projekt Marenda", ističe Dino Karađole, direktor TZ-a Grada Šibenika.
„Pidoća, dagnja ili mušula, gastronomski je simbol srca Dalmacije gdje rijeka Krka dodiruje more. Otprilike u isto vrijeme kad je pidoća spremna za konzumaciju, mladi debit puni se u butelje i spreman kreće prema tržištu. Na vašem stolu oni se susreću i zaljube: puna, mlada pidoća i svježi, lepršavi debit postaju skladan par”, napisali su organizatori koje predvodi TZ Šibensko – kninske županije.
U spremanju delicija od pidoća sudjelovali su Platforma 022, restoran Luce i Brigita, restoran Jadran, restoran Pakai, Ribarski obrt Cipacluki, konoba Campanelo, restoran Pjat, restoran Visiani, a vina su pšonudili vinarije Sladić, Testament, Baraka, Birin, Vinoplod Šibenik, Prgin, Džapo, Škovina, Rak i Ante Sladić Vino. Bilo je tu klasične buzare, ali i brudeta od pidoća s fužima ili pak prženih kuglica i pidoća s linguinima, hrskavih pidoća s baby salaticom i Aioli umakom, ragu od pidoća s rimskimk njokima, cevichje od pidoća ,a za zabavu je bio zadužen benda Dream Time, a svemu tome posebnu draž je davao zalaz sunca iznad Martinske.
