Najpoznatiji hrvatski ronilac, Kristijan Curavić s otoka Krapnja i njegov tim na svjetskoj razini su osmislili sustav zaštite mora i oceana od zagađenja plastikom i ostalim otpadom. Godišnje u moru završi 14 milijuna tona plastike. Taj podvodni otpad ugrožava biljni, životinjski i ljudski svijet, a rješenje za njega, koje se polako usvaja diljem svijeta, dolazi iz Hrvatske. Iduće godine kod nas će se održati i svjetski summit na temu smanjenja plastičnog otiska u podmorju. Inicijator svega, Kristijan Curavić, predsjednik organizacije Ocean Alliance Conservation Member (OACM), za Forbes Hrvatska ispričao je na čemu njegov tim rad, piše N1.
U proljeće iduće godine Hrvatsku bi trebala pohoditi svjetska elita koja se odlučila uhvatiti u koštac s gorućom ekološkom temom – podvodnim otpadom. Oceani, rijeke i jezera pokrivaju 71 posto površine Zemlje, a posljedice zagađenja tek odnedavno su u fokusu javnosti. No, neki već godinama upozoravaju na taj problem.
Jedan od njih je Kristijan Curavić. Hrvatski pionir u čišćenju morskog dna i profesionalni ronioc svoje je napore s lokalne zajednice proširio na globalnu i u tome dobio potporu brojnih državnika, predstavnika kraljevskih obitelji i korporacija, svjetskih organizacija, imućnika, znanstvenika, ekologa. Njegov Ocean Alliance Conservation Member (OACM) provodi nekoliko različitih programa, no svi imaju isti cilj.
Konglomerat OACM nastao je prije deset godina kako bi ujedinio nacije spremne obvezati se očuvanju i čišćenju oceana od plastike. U osnivačkom timu bili su uz Curavića i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te nekadašnji izvršni direktor Formule 1 Bernie Ecclestone. Taj je globalni pothvat nastavak Curavićeve udruge za podizanje svijesti o podvodnom svijetu Global UnderWater Awareness Association (GUWAA) koju je osnovao 2008. godine.
Posljednjih godina surađuju uglavnom s vladama, globalnim kompanijama i svjetskim organizacijama na provođenju programa održivog rješenja za očuvanje oceana (eng. Sustainable Ocean Solution Conservacy Program – SOS CP) i certificiranju obalnih pojasa (eng. Certified SAFE Marine Areas – CSMA). Riječ je čišćenju priobalnog pojasa od otpada. To je dugoročan proces u kojem se, nakon što profesionalni ronioci izvade otpad, područje nastavlja nadzirati i održavati čistim.
„White Flag International jedino je takav sustav certificiranja oceana, jezera i rijeka. Razvili smo ga u suradnji sa stručnjacima iz različitih područja i vlade su to prepoznale. Kad država integrira naš sustav, imaju kompletno rješenje čišćenja priobalnih pojaseva do 50 metara. Tamo se nalazi 70 posto smeća i ljudska ruka tu može učiniti veliku razliku“, tumači Curavić.
Trenutno su s mnogim državama u procesu integracije tog sustava, to su države Bliskog istoka, SAD, Kanada, male otočne države. Za one siromašnije poput Haitija i Jamajke proradit će fondacije, a dogovara se i poseban Fond solidarnosti sa Svjetskom bankom. Kroz nekoliko godina kad će sustav biti integriran u pedesetak zemalja, doći će do priželjkivanog obrata. Tada će se, prema kalkulacijama OACM-a, na godišnjoj razini iz mora vaditi 14 do 20 milijuna tona otpada. Drugim riječima, više otpada će iz mora izaći no što će ući.
Predstavnici država i kompanija koje prihvaćaju odgovornost za vraćanje održivosti u podvodni svijet okupit će se u Hrvatskoj iduće godine na summitu. U planu je da se on održi krajem travnja te da na njemu sudjeluju predstavnici pedesetak država.
Zemlja domaćin, nažalost, neće se imati puno čime pohvaliti. Iako živimo od turizma koji se uglavnom bazira na moru i suncu, uzdanica za čišćenje priobalnog pojasa je korporativni, a ne državni sektor. Primjerice, grupacija Jadranka je certificirala lokacije svih svojih hotela, a u čišćenju obale je bilo i zanimljivih nalaza poput 150 kilograma teške bombe.
„Željeli smo da Hrvatska bude predvodnik u tome, ali sada radimo na smjernicama za regulative kojima će se očito morati prilagoditi kao i svi ostali. Ujedinjeni narodi (UN) i Europska unija rade na takvim regulativama, a mi im pomažemo“, kaže predsjednik OACM-a te dodaje: „Pregovaramo sada s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskom Arabijom i Bahreinom o certifikaciji njihovih obalnih pojasa. Započeli smo s budžetima od 5 do 500 milijuna eura. Obvezali smo se UN-u kako ćemo tim budžetima financirati implementaciju naših sustava u ostalim dijelovima svijeta.“
Sve globalne institucije koje imaju ingerenciju oko zaštite mora potrošile su milijarde eura za podizanje svijesti, no to ne rješava problem. Uostalom i tvrtke kao i države provode samo kozmetičke mjere na koje troše novac, komentira svjetski rekorder u ronjenju na dah s otoka Krapanj.
Više na:N1
FOTO: Privatni album
