Kad ste zadnji put vidjeli čuvene bižote odnosno jegulje iz Prukljana na šibenskoj ribarnici? Sigurno niste odavno, a nekada ih je bilo u izobilju. Gotovo da su nestali iz Prukljana, a ako se u blizini izgrade golf terene sigurno će ih se istrijebiti jer znanstvenici su utvrdili da jeguljin kompleksni životni ciklus čini je ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti.
Tako je u cijelom svijetu. Jegulja je nekoć bilo toliko mnogo da ih se smatralo štetočinama, ali danas je to pradavno stvorenje ugroženo ljudskom aktivnošću i prijeti im rizik od izumiranja, upozoravaju znanstvenici i ekolozi.
Kako se mijenjala populacija jegulja?
Jegulje se pojavljuju u mitologiji i u drevnoj umjetnosti, a njihove su kosti pronađene u grobnicama koje datiraju otprije više tisuća godina.
Prije samo trideset godina bile su toliko česte da su u Francuskoj označene kao smetnja koja ugrožava populaciju lososa i uništava ribolovna mjesta.
"Sjećam se da su, kad sam bio mlad, jegulje bile u svakoj rijeci i u svakom ušću", rekao je francuski istraživač Eric Feunteun, vodeći stručnjak za ta stvorenja.
"Moja je baka imala kafić i ponekad bi siromašni kupci donijeli kantu mladih jegulja da plate kavu", rekao je.
U manje od pola stoljeća situacija se dramatično promijenila: populacija europske jegulje pala je na samo 10 posto u odnosu na šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća.
"Oglasili smo alarm još tijekom '80-ih", kazao je Feunteun, profesor ekologije mora u francuskom Nacionalnom prirodoslovnom muzeju, ali Europska unija tek je 2007. godine zatražila članice da zaštite vrstu.
Europsku jegulju danas možemo pronaći na listi kritično ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode. Kritično ugrožene vrste su kategorija iznad ugroženih vrsta, u koju spadaju američki i japanski srodnici europske jegulje.
Što ih ugrožava?
Jeguljin kompleksni životni ciklus čini je ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti, uključujući prekomjerni izlov vrste koja je omiljena poslastica u Aziji.
